Milan Pelc
Theatrum humanum : Ilustrirani letci i grafika 17. stoljeća kao zrcalo vremena
- Nakladnik: Naklada Ljevak
- 05/2013.
- 227 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789533035819
- Cijena: 26.41 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
U knjižnici Nadbiskupije zagrebačke (Bibliotheca Metropolitana) čuva se jedna od najvrednijih grafičkih zbirki u ovom dijelu Europe, čiji je vlasnik nekoć bio slovenski polihistor Janez Vajkard Valvasor (1641.-93.). Koncem 17. st. zbirku je, vjerojatno posredovanjem Pavla Rittera Vitezovića, otkupio zagrebački biskup Aleksandar Mikulić i ona se od tada nalazi u Zagrebu.
Dio te zbirke od oko 7000 grafičkih listova i nekoliko stotina crteža sačinjavaju tzv. ilustrirani letci svjetovne tematike. Riječ je o grafičkim listovima koji su bili sastavnicom tzv. masove publicistike ranoga novoga vijeka, a potječu uglavnom iz druge polovine 17. st., i to s njemačkog govornog područja, ali ima i nekoliko talijanskih odnosno francuskih primjeraka.
Analitičkom obradom i prezentacijom te slikovne građe, rasute u različitim svescima Valvasorove grafičke zbirke, otvara se vrijedan i zanimljiv kulturološki uvid u različite sastavnice života i mentaliteta ljudi zreloga baroka prije svega na području srednje Europe, bliskom sjevernim hrvatskim krajevima, do kojih su također dopirali proizvodi slikovne publicistike, izdavani u Beču, Grazu, Salzburgu i Nürnbergu. Mnogi se od njih izravno tiču povijesti Sjeverne Hrvatske – oni naime koji izvještavaju u uroti i smaknuću Zrinskog i Frankopana ili o ratovima s Turcima na području Ugarske i Slavonije.
Mnogi su letci moralnog i alegorijskg sadržaja zaogrnutog u ruho satire – njima se željelo utjecati na „javni moral” u doba nakon Tridesetogodišnjeg rata. Utoliko su oni sastavnice „civilizacijskog procesa“ koji sve više uzima maha u pedprosvjetiteljskom razdoblju.
Većinom ilustrirani letci nemaju visoku umjetničku vrijednost u smislu originalne grafike – njihova je snaga na planu komunikacije, u ciljanom posredovanju sadržaja različitg karaktera, u kojima se ogledaju povijesne, društvene i psihološke komponente baroknoga doba. Stoga su u naslovu metaforički nazvani zrcalom vremena. Istodobno oni zastupaju šaroliki svijet interesa i preokupacija baroknih ljudi, te se mogu doživjeti poput virtualne pozornice na kojoj se odvijaju prizori važni za razumijevanje barokne zbilje u njezinim antropološkim razmjerima – odatle i drugi metaforički naslov, "Theatrum humanum".
O kakvoj građi je riječ vidi se iz naziva poglavlja i odsječaka prema kojima je autor raščlanio analizu:
1. JOHANN WEICHARD VALVASOR I NJEGOVA GRAFIČKA ZBIRKA (kratki osvrt na Valvasora, te na sadržaj zbirke i osnovne povijesne crte o njoj).
2. ILUSTRIRANI LETCI U VALVASOROVOJ ZBIRCI – IZBOR I ODREÐENJE (specifičnosti ilustriranih letaka kao osebujne vrste slikovne publicistike ranoga novoga vijeka, razgraničenje prema žanru i umjetničkoj grafici; o izdavačima, umjetnicima-grafičarima i autorima tekstova; važnost teksta i njegov odnos prema slici).
3. ILUSTRIRANI LETCI KAO MEDIJ SOCIJALNOG „DISCIPLINIRANJA“ : SATIRA, EGZEMPLARNOST I MORALNA ALEGORIJA s odsječcima u kojima se razmatraju odnosi među spolovima; muške i ženske taštine; rat i kredit; pouka putem satire - Castigant ridendo mores; poučne opačine; seljaci i prosjaci kao zastupnici mana; memento stultitiae; naopaki svijet; životinjske alegorije; memento mori; alegorijski prikazi doba života, te opačina i vrlina.
4. ILUSTRIRANI LETCI KAO INFORMACIJSKI MEDIJ: IZVJEŠTAJI O AKTUALNIM DOGAÐAJIMA s odsječcima: car Leopold I. (uključuje prikaze smaknuća N. Zrinskog i K. Frankopana); francuski vladari; ratovi s Turcima; opsada i oslobođenja Beča; rat za oslobođenje Ugarske; opsade i oslobođenje Budima; kršćanska pobjednička vojna do 1687.; pogrdni listovi na račun Turaka i njihova saveznika Imre Thökölyja.
5. ŠAROLIK SVIJET BAROKNE SLIKOVNE PUBLICISTIKE s odsječcima: zanimanja (profesije); igre; instrumenti za mjerenje vremena i prirodne pojave; curiosa; vještice, čudovišta i malformirani ljudi; tri spomen-lista (Reformaciji i Albrechtu Düreru).
***
Milan Pelc (Sisak, 24.XI. 1958.), povjesničar umjetnosti, diplomirao je 1984. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojem je magistrirao 1988. i doktorirao 1992. Kao stipendist Zaklade Alexander von Humboldt boravio je na sveučilištima i znanstvenim institutima u Tübingenu, Parizu, Beču i Münchenu, te u više navrata u Wolfenbüttelu kao stipendist Hercog August Bibliothek. Radio je kao knjižničar u Odjelu starih i rijetkih knjiga i rukopisa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a od 1993. zaposlen je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, na kojem je ravnatelj od 2003. godine. Predaje na Odsjeku za povijest umjetnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu istoga Sveučilišta.
Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima, održao niz predavanja u zemlji i inozemstvu, organizirao međunarodni simpozij posvećen Juliju Kloviću 1998., te I. i II. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti u Zagrebu (2001. i 2006.). Uredio je više znanstvenih zbornika i preveo niz knjiga i tekstova teorijske povijesti umjetnosti s njemačkog jezika. Dobitnik je godišnje Državne nagrade za znanost 1999. godine. Glavna područja istraživanja: povijest vizualne kulture (posebice grafike), starija teorija likovnih umjetnosti, umjetnost novoga vijeka u Hrvatskoj.
Dio te zbirke od oko 7000 grafičkih listova i nekoliko stotina crteža sačinjavaju tzv. ilustrirani letci svjetovne tematike. Riječ je o grafičkim listovima koji su bili sastavnicom tzv. masove publicistike ranoga novoga vijeka, a potječu uglavnom iz druge polovine 17. st., i to s njemačkog govornog područja, ali ima i nekoliko talijanskih odnosno francuskih primjeraka.
Analitičkom obradom i prezentacijom te slikovne građe, rasute u različitim svescima Valvasorove grafičke zbirke, otvara se vrijedan i zanimljiv kulturološki uvid u različite sastavnice života i mentaliteta ljudi zreloga baroka prije svega na području srednje Europe, bliskom sjevernim hrvatskim krajevima, do kojih su također dopirali proizvodi slikovne publicistike, izdavani u Beču, Grazu, Salzburgu i Nürnbergu. Mnogi se od njih izravno tiču povijesti Sjeverne Hrvatske – oni naime koji izvještavaju u uroti i smaknuću Zrinskog i Frankopana ili o ratovima s Turcima na području Ugarske i Slavonije.
Mnogi su letci moralnog i alegorijskg sadržaja zaogrnutog u ruho satire – njima se željelo utjecati na „javni moral” u doba nakon Tridesetogodišnjeg rata. Utoliko su oni sastavnice „civilizacijskog procesa“ koji sve više uzima maha u pedprosvjetiteljskom razdoblju.
Većinom ilustrirani letci nemaju visoku umjetničku vrijednost u smislu originalne grafike – njihova je snaga na planu komunikacije, u ciljanom posredovanju sadržaja različitg karaktera, u kojima se ogledaju povijesne, društvene i psihološke komponente baroknoga doba. Stoga su u naslovu metaforički nazvani zrcalom vremena. Istodobno oni zastupaju šaroliki svijet interesa i preokupacija baroknih ljudi, te se mogu doživjeti poput virtualne pozornice na kojoj se odvijaju prizori važni za razumijevanje barokne zbilje u njezinim antropološkim razmjerima – odatle i drugi metaforički naslov, "Theatrum humanum".
O kakvoj građi je riječ vidi se iz naziva poglavlja i odsječaka prema kojima je autor raščlanio analizu:
1. JOHANN WEICHARD VALVASOR I NJEGOVA GRAFIČKA ZBIRKA (kratki osvrt na Valvasora, te na sadržaj zbirke i osnovne povijesne crte o njoj).
2. ILUSTRIRANI LETCI U VALVASOROVOJ ZBIRCI – IZBOR I ODREÐENJE (specifičnosti ilustriranih letaka kao osebujne vrste slikovne publicistike ranoga novoga vijeka, razgraničenje prema žanru i umjetničkoj grafici; o izdavačima, umjetnicima-grafičarima i autorima tekstova; važnost teksta i njegov odnos prema slici).
3. ILUSTRIRANI LETCI KAO MEDIJ SOCIJALNOG „DISCIPLINIRANJA“ : SATIRA, EGZEMPLARNOST I MORALNA ALEGORIJA s odsječcima u kojima se razmatraju odnosi među spolovima; muške i ženske taštine; rat i kredit; pouka putem satire - Castigant ridendo mores; poučne opačine; seljaci i prosjaci kao zastupnici mana; memento stultitiae; naopaki svijet; životinjske alegorije; memento mori; alegorijski prikazi doba života, te opačina i vrlina.
4. ILUSTRIRANI LETCI KAO INFORMACIJSKI MEDIJ: IZVJEŠTAJI O AKTUALNIM DOGAÐAJIMA s odsječcima: car Leopold I. (uključuje prikaze smaknuća N. Zrinskog i K. Frankopana); francuski vladari; ratovi s Turcima; opsada i oslobođenja Beča; rat za oslobođenje Ugarske; opsade i oslobođenje Budima; kršćanska pobjednička vojna do 1687.; pogrdni listovi na račun Turaka i njihova saveznika Imre Thökölyja.
5. ŠAROLIK SVIJET BAROKNE SLIKOVNE PUBLICISTIKE s odsječcima: zanimanja (profesije); igre; instrumenti za mjerenje vremena i prirodne pojave; curiosa; vještice, čudovišta i malformirani ljudi; tri spomen-lista (Reformaciji i Albrechtu Düreru).
***
Milan Pelc (Sisak, 24.XI. 1958.), povjesničar umjetnosti, diplomirao je 1984. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojem je magistrirao 1988. i doktorirao 1992. Kao stipendist Zaklade Alexander von Humboldt boravio je na sveučilištima i znanstvenim institutima u Tübingenu, Parizu, Beču i Münchenu, te u više navrata u Wolfenbüttelu kao stipendist Hercog August Bibliothek. Radio je kao knjižničar u Odjelu starih i rijetkih knjiga i rukopisa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a od 1993. zaposlen je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, na kojem je ravnatelj od 2003. godine. Predaje na Odsjeku za povijest umjetnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu istoga Sveučilišta.
Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima, održao niz predavanja u zemlji i inozemstvu, organizirao međunarodni simpozij posvećen Juliju Kloviću 1998., te I. i II. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti u Zagrebu (2001. i 2006.). Uredio je više znanstvenih zbornika i preveo niz knjiga i tekstova teorijske povijesti umjetnosti s njemačkog jezika. Dobitnik je godišnje Državne nagrade za znanost 1999. godine. Glavna područja istraživanja: povijest vizualne kulture (posebice grafike), starija teorija likovnih umjetnosti, umjetnost novoga vijeka u Hrvatskoj.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
