Planina boli bavi se temom o kojoj se Turska najviše boji govoriti: kamo su Armenci otišli? Tema knjige je tursko ustrajanje u šutnji o Armencima, nevoljkost da se sama zapita o tome i želja da je drugi ne pitaju. Ali ponajviše je tema knjige potreba koja u svakom društvu postoji za postavljanjem takvih zabranjenih, opasnih i osjetljivih pitanja. Planina boli nudi jednu metodu. Metodu liječenja. Obrađuje korisno pitanje: kako razgovarati o temama o kojima uopće ne želimo razgovarati, o kojima nemamo nimalo hrabrosti razgovarati. Nadam se da je ta metoda korisna i za Hrvatsku. Doista se nadam. Vjerujem da će biti korisna.


U svijetu danas postoji cijela industrija za rješavanje neprijateljstava, sukoba i svađa. Postoje sveučilišni  diplomski studiji za rješavanje sukoba. Držim da su to sve u izvjesnoj mjeri ulaštene laži. Jer je ljudska priroda posve jasna. Kad se boji, zatvara se u sebe, a kad se osjeća sigurnim, odlaže oružje. Smatram da je jedini način da se razgovara o grijesima iz prošlosti taj da se stvori osjećaj sigurnosti. Nema drugog načina. Ono što je potrebno da bi djeca koja se osjećaju usamljeno i gnjevno iskazala svoje probleme, potrebno je i nama da bismo mogli pogledati u svoju prošlost. Vjerujem u priče. I očekujem da priče i načini razmjenjivanja priča koji se nalaze u Planini boli sve nas uvjere. Zato što vjerujem da je blaga riječ ono što će poput krhkoga stakla slomiti naša srca, obvikla na bol, zlo i grubost. Zato što znam da čak i okrutnici beznadno žele da im se oprosti. Čak i zli strepe od zla. Dobro pobjeđuje zlo. Je li djetinjasto to reći? Može biti. Ali ima li drugog lijeka? Ja znam da nema.

Knjiga "Planina boli" osobno je i političko putovanje u  samo središte tursko-armenskoga sukoba iz pera Ece Temelkuran, jedne od najpoznatijih turskih novinarki i političkih aktivistica. Od posjećivanja pripadnika armenske zajednice u kalifornijskom Venice Beachu i Parizu do razgovora sa stanovnicima Turske i Armenije, autorica u ovome djelu profinjeno i nijansirano istražuje aktualnu povijest i nastavak poricanja genocida nad Armencima 1915. godine.

U susretima s piscima, misliocima i aktivistima s obiju strana, Ece Temelkuran plete dojmljivu priču o ulozi nacionalnih mitova i priča te o načinu na koji se kroz vrijeme održavaju i iskrivljuju, i u Turskoj i u Armeniji, kao i među pripadnicima brojne armenske dijaspore u Francuskoj i Americi.

Naslijeđe povijesti i historiografije genocida nad Armencima mučno je i opterećeno brojnim problemima. Djelo "Planina boli", u kojoj Temelkuran istražuje tu kontroverznu temu suvremene povijesti, izazvalo je istodobno i velike pohvale i kritičke osvrte s raznih strana. Temu knjige možda najbolje najavljuje sama autorica u Uvodu:

"Ova je knjiga dugo pismo upućeno svima koji su bili prisiljeni napustiti Anadoliju. Kako ljudi pamte, kako zaboravljaju, kako se mire, kako opraštaju? O tim ću pitanjima govoriti. Ovo je priča o putu zaborava i sjećanja, namijenjena svim ljudima na svijetu."

 
***

Ece Temelkuran (1973.) jedna je od najpoznatijih turskih književnica, novinarki i političkih komentatorica, koja redovito objavljuje u turskim listovima, ali i The Guardianu, The New Statesmanu, al-Akhbaru, The New Left Reviewu, Le Monde Diplomatiqueu. U istraživačkim publicističkim radovima bavi se temama koje su u Turskoj izrazito kontroverzne, poput kurdskog i armenskog pitanja, ženskog pokreta i pitanja političkih zatvorenika. Dobila je mnogobrojne nagrade pa tako i nagradu “Pen for Peace” i nagradu za turskog novinara godine. Dosad je objavila desetak knjiga.

Ece Temelkuran, rođena u Izmiru 1973., jedna je od najpoznatijih turskih književnica, novinarki i političkih komentatorica, koja redovito objavljuje u turskim listovima, ali i u časopisima The Guardian, The New Statesman i Le Monde Diplomatique. Nakon završetka studija prava u Ankari, radila je kao kolumnistica za časopise Milliyet i Habertürk te TV-voditeljica na televiziji Habertürk. U istraživačkim publicističkim radovima bavi se temama koje su u Turskoj iznimno kontroverzne, poput pitanja političkih zatvorenika, kurdskog i armenskog pitanja te ženskog pokreta. Dobila je mnogobrojne nagrade, između ostalog i nagradu Pen for Peace, nagradu za turskog novinara godine te u dva navrata nagradu za najčitanijeg turskog političkog kolumnista. Već nekoliko godina živi u Zagrebu u koji se sklonila nakon što je u Erdoganovoj Turskoj postala nepoželjna i opasna zbog konstantnog upozoravanja na sve teže posljedice njegove diktature.

Autorica je 13 knjiga, od kojih su na hrvatskom objavljene: "Planina boli" (Naklada Ljevak, 2013.), "Žene koje pušu u čvorove" (Naklada Ljevak, 2015.), "Kako ostati bez domovine" (Naklada Ljevak, 2019.) te "Zvuk banana" (Hena com, 2014.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.