Miroslav Bertoša
Kruh, mašta & mast
- Nakladnik: Durieux
- 07/2007.
- 394 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789531882668
- Cijena: 21.24 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Bertošin pristup prvome desetljeću poslijeratne Pule (1947.–1957.) osebujan je i različit, svjež i izvoran, intiman i sadržajno bogat, dalek od općeprihvaćenih stereotipa i nametnutih ideoloških lekcija. Jer prošlost, ističe istarski i hrvatski povjesničar, pripada svima.
Ovim je nesvakidašnjim stranicama Miroslav Bertoša otvorio u hrvatskoj historiografiji zanemareno područje istraživanja. Riječ je o tzv. «ja–povijesti» (ego–histoire), odnosno o «intelektualnoj biografiji», dobro poznatoj u zapadnoeuropskome kulturnome krugu. To je povijest koju pojedinac doživljava u dramatičnome kontekstu opstojnosti i u sebi nosi cijeli život.
Tek isteklo vrijeme, ono koje više nema političkog «vlasnika» i ideološkog «nadziratelja», postaje segmentom protekle stvarnosti koju je moguće doživjeti i dokumentirati iz osobnog, individualnog, iznimnog i neponovljivog ugla.
***
Miroslav Bertoša (1938.), povjesničar, dugogodišnji znanstveni savjetnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, sada redoviti profesor u trajnom zvanju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Prvi generalni konzul Republike Hrvatske u Trstu (1995.–1998.). Član suradnik HAZU. Na temelju arhivske građe, pretežito mletačkih arhiva, multidisciplinarno proučava prošlost Istre i sjevernojadranskoga prostora XVI.–XVIII. st. Poznavatelj je suvremene historiografije, a napose kretanja u avangardnoj francuskoj »školi analista«. Glavna djela: «starsko vrijeme prošlo» (1978.), «Etos i etnos zavičaja» (1985.); «Jedna zemlja, jedan rat: Istra 1615.–1618.» (1986.), «Zlikovci i prognanici: Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. Stoljeću» (1989.); «Istra između zbilje i fikcije» (1993.); «Istra: Doba Venecije (XVI.–XVIII. stoljeće)» (1995.); «Izazovi povijesnog zanata: Lokalna povijest i sveopći modeli» (2002.).
Ovim je nesvakidašnjim stranicama Miroslav Bertoša otvorio u hrvatskoj historiografiji zanemareno područje istraživanja. Riječ je o tzv. «ja–povijesti» (ego–histoire), odnosno o «intelektualnoj biografiji», dobro poznatoj u zapadnoeuropskome kulturnome krugu. To je povijest koju pojedinac doživljava u dramatičnome kontekstu opstojnosti i u sebi nosi cijeli život.
Tek isteklo vrijeme, ono koje više nema političkog «vlasnika» i ideološkog «nadziratelja», postaje segmentom protekle stvarnosti koju je moguće doživjeti i dokumentirati iz osobnog, individualnog, iznimnog i neponovljivog ugla.
***
Miroslav Bertoša (1938.), povjesničar, dugogodišnji znanstveni savjetnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, sada redoviti profesor u trajnom zvanju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Prvi generalni konzul Republike Hrvatske u Trstu (1995.–1998.). Član suradnik HAZU. Na temelju arhivske građe, pretežito mletačkih arhiva, multidisciplinarno proučava prošlost Istre i sjevernojadranskoga prostora XVI.–XVIII. st. Poznavatelj je suvremene historiografije, a napose kretanja u avangardnoj francuskoj »školi analista«. Glavna djela: «starsko vrijeme prošlo» (1978.), «Etos i etnos zavičaja» (1985.); «Jedna zemlja, jedan rat: Istra 1615.–1618.» (1986.), «Zlikovci i prognanici: Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. Stoljeću» (1989.); «Istra između zbilje i fikcije» (1993.); «Istra: Doba Venecije (XVI.–XVIII. stoljeće)» (1995.); «Izazovi povijesnog zanata: Lokalna povijest i sveopći modeli» (2002.).
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
