"Nove slike" nastavak su autorovih "Slika iz povijesti hrvatske književnosti" iz 1994., također objavljenih u Maloj knjižnici Matice hrvatske.

Svojim metodološkim, interpretativno-kritičkim i spoznajnim inovacijama predstavljenim u ovoj knjizi, zbirci deset kroatističko-komparatističkih studija, Mirko Tomasović (Split, 1938), književni povjesničar, prevoditelj i romanist, najistaknutiji hrvatski marulolog, ispisuje nove stranice poredbene povijesti hrvatske književnosti.

Osim neizostavnih autorovih maruloloških i petrarkističkih tema, Tomasović se posvećuje i povijesti hrvatske domoljubne književnosti, iznoseći nepoznate ili nedovoljno zapažene aspekte njezina utjecaja na poetike hrvatskih pjesnika. Nadalje, Tomasović upozorava na nedovoljno osviještene romantičarske poetike hrvatskih iliraca i, zapravo, zavidnu romantičarsku produkciju u preporodno doba.
 
Dakako, sukladno svojoj poredbenoj književno-povijesnoj orijentaciji, spomenute teme, kao i druge o kojima piše u "Novim slikama" (teorija prevođenja u hrvatskih književnika, talijanski prepjevi Mihovila Nikolića, komparatističko djelo Ive Hergešića), Tomasović dosljedno aktualizira u kontekstu europskih poetičkih strujanja i europskih književnosti općenito.

 
"Petnaestak je već godina da sam u istoj vrijednoj knjižnici Matice hrvatske objavio rukopis 'Slike iz povijest hrvatske književnosti' (Zagreb, 1994.) koji je, koliko se sjećam, jako dobro primljen u našoj javnosti. Pripravljajući za tog nakladnika slično novo djelo, činilo mi se razložitim nazvati ga istim imenom, jer je po tematološkom okviru, metodološkom pristupu i kritičkom postupku nastavak auktorovih komparatističko-kroatističkih proučavanja.

U usporedbi s prethodećim 'Slikama iz hrvatske književnosti' ove su nešto više obilježene sintezama historiografskog značaja: tri studije štoviše zasijecaju u tri važna čimbenika konstituiranja povijesti hrvatske književnosti (domoljubna sastavnica, petrarkizam, romantizam), o kojima se u ovoj knjizi raspravlja na drugačiji način od tradicionalno ukorijenjenog, te se nastoje ispraviti neke opće predodžbe i skupne spoznaje, još uvijek u optjecaju, kada se govori i piše o hrvatskoj književnoj baštini.

Premda mi se činilo da sam Marku Maruliću posvetio dostatnu količinu knjiga i radova, ipak sam, da se ne izgubi običaj, i u ovaj rukopis uvrstio tri marulološka priloga, koji, makar se činili perifernim temama, ipak pridonose upoznavanju opće slike 'oca hrvatske književnosti' u nacionalnoj literarnoj baštini."

( iz Proslova autora )

Mirko Tomasović rođen je 1938. u Splitu. Studirao je komparativnu književnost i francuski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1971. do 1999. predaje na Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Umirovljen je 1999. u zvanju redovitoga sveučilišnog profesora. Godine 2000. izabran je za redovitog člana HAZU-a u Razredu za književnost. Preminuo je u Zagrebu 2017. godine.

Prve je radove počeo objavljivati 1957. Tiskano mu je tridesetak knjiga znanstveno-stručnog usmjerenja te petnaestak knjiga prepjeva poezije s talijanskog, francuskog, španjolskog i portugalskog jezika. Posebno se bavio proučavanjem „oca hrvatske književnosti” Marka Marulića te o njemu objavio pet knjiga i držao predavanja na mnogim europskim sveučilištima te u SAD-u i Kanadi. Osim na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, vodio je kolegije i na Hrvatskim studijima te na Akademiji za dramsku umjetnost.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.