Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Ana Ðokić ×

Razgovor • 05.11.2015.

Dejan Aleksić i Dušan Pavlić : O dječjoj književnosti i ilustraciji u ubrzanom vremenu

Deca ne podnose previše 'predavački' stav, jer im je toga dosta u samoj školi. Njihova očekivanja su mnogo složenija i veća od toga. Naposletku, deca danas rastu uz savremene tehnologije, zamara ih sve što je sporo, uobičajeno i predvidivo. Pokušavam da im pokažem da moj književni rad bez njih ne znači ništa i da je vredan samo ukoliko njima donosi nekakvu korist.
Razgovor • 15.10.2014.

Jasminka Petrović, Bob Živković: Književnost za decu u Srbiji visi mački o repu

Naš stvaralački rad zasnovan je na uzajamnom poverenju i poštovanju. Jedan drugom se ne mešamo u posao. Dok pišem, ja zamišljam te svoje likove i situacije, ali se za njih ne vezujem. Tekst prepuštam Bobu i sa velikim nestrpljenjem očekujem njegova rešenja. Kad mi na mejl stigne ilustracija, onda se cela moja porodica okupi oko kompjutera i svi u glas vrištimo od sreće. Onda ja zovem Boba telefonom, pa mu...
Razgovor • 28.03.2014.

Nihad Hasanović : Žene je puno teže presaditi u literaturu nego muškarce

Naša literatura obiluje kojekakvim rospijama, ocvalim urbanim ljepoticama i babarogama čiji su karakteri klišeizirani i nisu deblji od rizle. Još bezveznije su junakinje romana koje su zapravo mužjaci zakamuflirani ženskim tijelom. Ima autora u čijim očima se cijeli svemir kupa samo u testosteronu. Oni jednostavno ne pišu o ženama. Ili ih guraju u kraj, što dalje od središnje priče, samo da ne bi imali...
Razgovor • 14.03.2013.

Branka Primorac : Treba pokušavati, iznova ponavljati, ukazivati na predrasude

U jednom trenutku djeca su nam sve na svijetu, ali u svakodnevici pokazujemo neviđeno licemjerje. Da, društvo se na čudan način odnosi prema svemu što se tiče djece. A društvo nije neka imaginarna masa već svi mi zajedno. Umjetnici koji pridonose kulturnim potrebama djece uvijek su u očima odraslih manje vrijedni. Na sve se načine omalovažava njihov rad.
Razgovor • 05.11.2012.

Milan Košuta : Što sam stariji, to mi se sve više čini da dobrota ima smisla

Bliski su mi psihijatri koji su u drugoj polovici dvadesetog stoljeća tvrdili da nema duševne bolesti i da naprosto oni najnježniji pojedinci zdravo reagiraju na bolesno u društvu. Antipsihijatrijski pokret je propao, ali su njihove ideje nastavile živjeti kroz selfhelp literaturu. Ono što se događa danas s braniteljima i što će se tek dogoditi, dokaz je da su antipsihijatri bili u pravu. Ukratko, kad se...
Razgovor • 29.10.2011.

Zdenko Bašić : Stvarati da bi razvijali sebe

Vile i sva ta bića, puno su više od mitskih pojava i likova iz mašte. Sjeverozapadni dio Medvednice je tamo gdje sam odrastao, to su i predaje koje sam slušao, to su i šume koje sam poznavao. Nije mi bila ideja iznositi strogo etnološki materijal i strogo kazivanja starih ljudi. Već uhvatiti nešto osobno i živo. Kao što su to nekada bili stari pripovjedači, oni koji su u večernje sate sjeli i...
Razgovor • 11.10.2011.

Ivana Guljašević : Još uvijek uglavnom gazim po trnju

Knjiga ima samo jedan cilj, a to je doći do čitatelja i do drugog čitatelja i trećeg i tako do milijuntog. Književnim festivalima knjigama se daje druga dimenzija koja nije nužno dobra. Najćešče nije dobra. Kriteriji su uglavnom čudni, gleda se tko zna što. Previše vlada politika, međusobna poznanstva, netko je uvijek nekome konkurencija... nije to zdravo. Knjiga je za čitanje jedan na jedan sa...
Razgovor • 30.05.2011.

Jean-Pierre Liegeois : Romi preispituju Europu, njene sastavnice

Romi su prisutni u Europi više od pola milenija. Oni nemaju svoju zemlju, niti konzulat koji će se o njima brinuti i predstavljati ih. Jedino što im preostaje jest kulturna različitost, čvrsta i stalna u promjenjivom i nestalnom društvu. Ta slika "marginalca" koju o njima izgrade svaka epoha i svaka politika, zapravo otkriva napetost i nesigurnost onih koji je stvaraju. Ona ističe "suprotnost" i...