Razgovor • 28.12.2025.

Marko Gregur : U nakladništvo se ne ide zbog pametnih procjena, nego zbog srca i ludila

Stvari treba profesionalizirati. Raditi dvije-tri knjige godišnje ne znači ništa, to je čisti amaterizam, koji uglavnom nema distribuciju ni bilo kakvu prodaju. Nakladnici neka budu nakladnici, a muzeji, knjižnice i lokalne organizacije posvećene zavičajnicima neka rade svoja izdanja. Samo nacionalno relevantno i ono do čega kupac može doći treba se financirati na nacionalnoj razini.

Razgovor • 26.12.2025.

Iva Grković : Knjižnice trebaju biti jedan od institucionalnih nositelja razvoja kritičkog mišljenja

Temeljna zadaća knjižničara je edukacija korisnika, osobito u području razlikovanja pouzdanih i nepouzdanih izvora, provjere informacija i razumijevanja njihova konteksta. Knjižnice ne odbacuju nove medije, ali kontinuirano naglašavaju potrebu za kritičkim pristupom sadržajima te sustavnim razvojem informacijske pismenosti u digitalnom okruženju.

Razgovor • 24.12.2025.

Andrej Blatnik : Iluzija da će knjižno tržište sve urediti samo od sebe nije se ostvarila

Danas se svatko bori za svoje interese. To je velika promjena u odnosu na početak devedesetih, kada smo u knjižnom polju, ali i u mnogim drugim područjima, imali snažnu iluziju da će tržište sve urediti samo od sebe, da će problemi jednostavno nestati. To se nije dogodilo. Tržište je, naprotiv, postalo jedan od glavnih problema, osobito u manjim sredinama poput slovenske i hrvatske.

Razgovor • 21.12.2025.

Snježana Husić : Kome književnost i čitanje nisu najveće strasti u životu, teško da će postati dobar pisac ili dobar književni prevodilac

Nakladničke kuće mogu surađivati, ali nikada neće prestati konkurencija među njima. Goleme su razlike između najvećih i najmanjih kuća, neusporedivo veće nego između prevodilačkog početnika i veterana. Zato je teško zamisliti da bi neki izdavački gigant sjeo s nama za stol s istim očekivanjima kao mali izdavač kojem je lijepa i dobra knjiga važnija od zarade.

Razgovor • 17.12.2025.

Mario Kolar : Književna je kritika danas više prisutna nego vidljiva

U kritici treba biti i osobnog stava kritičara/kritičarke prema djelu, što kritiku također udaljava od znanosti i približava književnosti, no kritika nije ni književnost. Najbliža je možda publicistici, no nije ni to. Kritika po meni nije ni znanstveni, ni književni, ni publicistički žanr, nego nešto četvrto, što ima obilježja svega trojega.

Razgovor • 13.12.2025.

Edi Matić : Honorari pisaca ne uspijevaju sustizati povećanja cijena i troškova

Razgovor • 11.12.2025.

Boris Perić : Kafkin 'Preobražaj' je dobrim dijelom i političko štivo

Razgovor • 26.11.2025.

Ana Kuzmanić : Umjetnost dopušta i nemoguća pitanja

Razgovor • 31.10.2025.

Fernando Aramburu: Književnost čuva sjećanje na unutarnji život ljudi

Razgovor • 15.10.2025.

Mirna Brođanac: Dječji pisci ne smiju lagati, čak i njihovo maštanje mora biti vjerodostojno

Bjelina papira često je vjetrometina na kojoj, ranjivi i ogoljeni, ali nespremni prihvatiti poziciju žrtve, stoje moji likovi – autsajderi, najčešće autsajderice – i traže smisao. Ako se njihove samoće, emocije, istine i potrage negdje preklope s čitateljevim i donesu mu nešto dobro, tada sam napisala dobru priču ili pjesmu.

Razgovor • 06.10.2025.

Andrija Škare : Pisci i urednici ne mogu biti drugo nego saveznici

Razgovor • 30.09.2025.

Kruno Lokotar : Svijet je bez urednika po definiciji neuređen

Popularno nužno ne isključuje dobro, ali rijetko uključuje. Populariziranje kroz marketing i influencere, fotkanje knjiga uz šalicu čaja i ruže i svođenje na citate i impresije je zaglupljivanje, svođenje knjige na objekt i nekonfliktni užitak, poziv na opuštanje i laku misao, citatnost u kićenom fontu, kič-pristup sa svojim konzekvencama.

Moderna vremena

Razgovor ×