Mannovo je djelo utoliko interesantnije jer pokazuje dvostrukost, upitnost morala, žalobnu uskogrudnost motiva i kod takozvanih 'intelektualaca i umjetnika', mislećeg sloja društva, koji nerijetko, u složenosti društvenih slika, figuriraju kao javni pojam za kritičnost i neovisnost pogleda, predstavljajući slavljene i časne uzdanice koje njihova nepotkupljivost čini nositeljima visokih uzusa.

Roman Tine Harnesk govori o 'teškim' temama, ali on progovara i o mogućnosti nadilaženja i liječenja trauma. A to uvelike uspijeva zahvaljujući iznimno vještom pripovijedanju, obilježeno poetskim slikama i sveprožimajućem humoru. Osobita je vrijednost ovog romana uspjelo kombiniranje tradicionalnih žanrova bajke i legende sa suvremeno shvaćenim romanom potrage i krimićem.

Dunja Matić esejističkim plugom kroji široku semantičku brazdu čije kritičnosti, dakle, ne ostaju pošteđeni ni 'njeni', ni 'njihovi'. Osim što je riječ o sjajnom informativno-ispovjednom kolažu, knjiga eseja Previše truda k tome je i zbirka pomno poliranih tekstova iznimne publicističke, na mjestima i literarne kvalitete. Uzmemo li u obzir sveobuhvatnu vrijednost ponuđenog naslova, ovaj ćemo trenutak...

Koncepcija i konceptualnost knjige, k tome i povremeno učinkovit transfer kolokvijalnog jezika (osobito vulgarizama) u mozaički medij autoričine poetički pluralističke poezije, razlozi su za čitalačko neposustajanje. Navedenom je svakako dodati angažirani aspekt zabilježen u rasponu od suptilnog cinizma do 'grafitske' jasnoće, koji pretežno ne narušava estetički integritet zbirke, čak ni kada se čini...

Dnevnik je pisan 'uobičajeno dnevnički', stilski uglavnom 'ravno', 'pravocrtno', s većom pomnjom posvećenom tek završecima poglavlja kao takozvanim jakim mjestima. I prethodni Glamuzinin uradak, roman 'Drugi zakon termodinamike', imao je isti pristup jezično-stilskom sloju, to jest preferirao je 'običnost', uzdajući se u zanimljivost same naracije. 'Noćni dnevnik', ponešto možda neuobičajeno za...