Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Kritika ×

Kritika • 30.08.2019.

Monika Herceg : Lovostaj.

Zanat je u 'Lovostaju' doista na zavidnom nivou, što se vidi na gotovo svakoj stranici, povrh svega - i ne manje važno - očiti užitak u pisanju, istraživanju koje prethodi pjesmi. Ponovo su sveprisutni motivi organskog: stablo, šuma, zemlja. Dobro je da je tako, jer iz toga je, uostalom, proizašla i ljepota 'Početnih koordinata'.
Kritika • 12.08.2019.

Édouard Louis : Raskrstimo s Eddyjem

Roman u naturalističkoj maniri dokumentira odrastanje gay dječaka u kontekstu osiromašene i degradirane radničke klase, zatrovane mačističkim i nacionalističkim idejama, dječaka izloženog galami i nasilju pripadnika lumpenproleterijata s kojima se nije kadar povezati dok ovi teturaju u pojednostavljenoj triangularnoj putanji televizor - krčma - tvornica.
Kritika • 07.08.2019.

Margaret Atwood : Vražji okot

'Vražji okot' je pravi i upravo sjajni primjer tzv. postmodernističkog prepisivanja. Postmodernizam, naime, smatra kako su svi tekstovi povezani te jedan nužno proizlazi iz drugog; u tom je smislu svaki tekst zapravo prerada nekog ranijeg. Margaret Atwood Shakespearea 'isponova priča' vrlo složeno: ne samo da su sve spomenute oluje u 'Vražjem okotu' usko povezane suptilnim ali čvrstim vezama, nego se sve one...
Kritika • 16.07.2019.

Georges Bataille : Moja majka

Roman 'Moja majka' odražava iskustvo ljudske razapetosti između oprečnih sila, između religijskog i svjetovnog, mističnog i racionalnog, između zla i svetog, erotske žudnje i vjerskoga zanosa. Svojom, naizgled pornografskom temom, koja je obrađena na jezično i misaono, ali i emocionalno suptilan, filozofsko poetski način, Bataille manifestira oprečnost na kojoj je sazdan svijet.
Kritika • 11.07.2019.

Bojan Žižović : Stranka

Potpunim izostankom imenovanja i geografskih toponima i likova svoju političku satiru Žižović uspjeva učiniti i univerzalnom, prispodobivom ne samo u istoj mjeri našoj ukupnoj političkoj sceni koliko i pojedinim njezinim dijelovima (autorova rodna Istra i grad Zagreb) već i širim europskim okvirima (uz znakovitu završnu napomenu da je roman napisan u Trstu).
Kritika • 05.06.2019.

David Albahari : Gec i Majer

Sve religije i temelje na pronalaženju smisla u patnji, no Gecovim (ili Majerovim) putnicima ni bog neće pomoći, kako god da ga zovu. Jednako kao što “utovareni” samo čekaju iskrcavanje u Rumunjskoj, tako i čitatelj jedva čeka iskrcavanje na kraju knjige jer empatiju suptilno preusmjeravamo na pripovjedača, sve dok konačno ne uđemo u njegovu kožu.
Kritika • 17.05.2019.

Sándor Márai : Četiri godišnja doba

Magija ovih tekstova na čitatelja djeluje principom koji je, prije obrnut nego prevladavajući u književnosti – principom „odčaravanja“, a ne „očaravanja“, no nipošto ne bez literaturi neophodnih „slikarskih pozadina“, plastičnosti opisanih priloga, vjerno oslikanih dijaloga.