Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Razgovor ×

Razgovor • 05.03.2010.

Predstavljamo nakladnike : Simona Goldstein

Zagrebu nedostaje znanstvena knjižara, i to se jako osjeti. Isto tako je i s drugim gradovima. Netko može reći da par knjižara koje postoje pri fakultetima zadovoljava potrebe, no ja se s time nikako ne mogu složiti. Ako, primjerice, želite kupiti rječnik stranih riječi, neko filozofsko djelo, ili pak klasike domaće ili svjetske književnosti, morate ga moći kupiti ne samo u knjižari tog nakladnika ili na...
Razgovor • 02.03.2010.

Predstavljamo nakladnike : Leo commerce

Mi smo čisti komercijalni nakladnik koji nikada ništa nije dobio od države iako smo imali dosta naslova koji su konkurirali za otkup. Fizički obujam prometa u posljednje je vrijeme dosta pao ali to nije najveće zlo, nego totalna nelikvidnost odnosno neplaćanje računa. Na žalost, hrvatski knjiški ceh je organiziran katastrofalno, svatko gleda svoje uske interese a ne dobrobit svih u cehu.
Razgovor • 02.03.2010.

Nela Milijić : Želimo postići veću vidljivost žena koje dobro pišu

Neko sam dulje vrijeme u glavi nosila vrstu umjetničke intervencije, performativni akt na ovu temu: izdati antologiju suvremene hrvatske kratke priče u kojoj bi bilo 90 % autorica i 10% autora, a ne nazvati je ženskom, niti je proglasiti panoramom. Nikad ne priznati da sam se rukovodila "ženskim ključem", nego mirno treptati i reći "Ah, nisam ni primjetila, rukovodila sam se samo načelom kvalitete".
Razgovor • 01.03.2010.

Ante Tomić : Pisanje za novine znači mi više nego pisanje knjiga

Službena kultura, nekakva službena književnost, kulturna ili književna javnost, to je svijet kojem ne osjećem da previše pripadam, niti me ta kulturna i književna javnost prihvaća. Tako da vidim neku obostranu ravnodušnost, književne javnosti prema meni i mene prema toj književnoj javnosti. Osim toga, ja se zbilja više smatram novinarom, novine su nešto u čemu svakodnevno radim, novine plaćaju moje...
Razgovor • 24.02.2010.

Tomislav Torjanac : Ljudi poput Antuntuna čine ovaj svijet zanimljivim

Općenito, mislim da spominjanja Antuntuna nikad previše. Vitezova pjesma ima izvanrednu pedagošku vrijednost, jer pridonosi boljem razumijevanju i prihvaćanju ljudskih različitosti te promovira međusobnu toleranciju od najranije životne dobi. Jer Antuntun nije glup - on je samo drukčiji i radi stvari na svoj način, ali ni na čiju štetu. Možda je u tome ponekad šeprtljav, no u svemu na kraju uspije:...
Razgovor • 26.01.2010.

Zoran Pongrašić : Našim je piscima forma totalno nebitna stvar

Današnja hrvatska književna scena je popunjena grupa u vrtiću. Oni koji su se uspjeli upisati sada se mogu zajedno igrati, i u toj igri uživati, sklonjeni od bilo kakvih opasnosti, jer su u toj vrtićkoj grupi skupa i pisci i novinari i književni kritičari (često po sve troje u jednoj osobi), i čak mogu pisati loše ali o njihovom će se pisanju svejedno uvijek pisati, a oni koji se nisu uspjeli upisati...
Razgovor • 25.01.2010.

RETRO (2002) - Milko Valent : Laž je vodeni žig hrvatske književnosti

Izvan sporta, businessa, industrije i prirodnih znanosti, ovo je doba prosječnosti,  globalizacija praznoglavog  glamoura,  prašine i kaosa u srcu, te nije lako ostati kritički sabran, objektivan i istinoljubiv, čak i ako si u osnovi dobronamjeran. U tom kontekstu najlakše je "zazirati",  a najteže je podržati i tematski i proizvodno provokativnog  autora, objektivno ocijeniti rad pisca koji nastoji oko...
Razgovor • 01.11.2009.

Irena Rašeta : Kako netko može ne voljeti znanstvenu fantastiku?

Oduvijek sam voljela znanstvenu fantastiku jer me vodi nekamo gdje nisam nikad bila, u glavu mi stavlja ideje koje mi nikad prije nisu pale na pamet i navodi me da razmišljam o stvarima za koje nisam mislila da bi me ikada mogle zanimati. A kad je sve još i kvalitetno napisano, kad misli teku, priča funkcionira, a rečenice fasciniraju, onda jednostavno ne shvaćam kako netko može ne voljeti znanstvenu...