Organizatori Noći knjige, desetu godinu zaredom, naručuju istraživanje tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj – kao rekapitulaciju stanja u društvu kada su u pitanju knjiga i čitanje. To je ujedno jedino relevantno istraživanje koje govori o čitanosti i kupovini knjiga među hrvatskim stanovništvom. Zahvaljujući kontinuitetu, omogućava praćenje trendova kroz dulje vremensko razdoblje.

Podaci o posudbama prikupljaju se tek iz dijela hrvatskih knjižnica, a inicijalni iznos od 2 milijuna kuna određen je još 2013. kada se krenulo s prikupljanjem podataka i obračunavanjem autorskih naknada. Postavlja se pitanje kako to da nismo osigurali veća financijska sredstva za isplatu autorskih naknada kad je evidentno da se autori nalaze u nezavidnom položaju?

Nije sporno niti da se osim prodaje najnovijih izdanja treba rješavati i starih zaliha (pa i 'betona' u skladištima), ali nije potrebno čekati sajmove ili organizirati neugledne vašare i rasprodaje knjiga ako je moguće da tijekom cijele godine iskoristi tj. izdvojiti i posebno označi prikladan dio prostora u knjižarama, i onim manjim i onim velikim, i kreirati u njima prepoznatljive i marketinški...

Olga Tokarczuk uvjerena je da ne treba trošiti papir na izlizane priče i načine pisanja pa stoga transgresijom književnih formi pokušava čitatelju realnost približiti na drugi način – jer ukoliko se realnost opiše kao fiksna, zamrznuta u jedan kadar, onemogućeno je zamišljanje promjene. Zato je sada idealni trenutak za čitanje njezinih tekstova, razmišljanje njezinim tragom.

Ulazak u novo desetljeće obavijen je nelagodom, posvemašnjom izolacijom i strahom pa je u tom smislu zanimljivija izjava engleskog autora Davida Szalaya, jednog od gostiju Sandorfovog mini maratona, o tome kako trenutno svjedočimo renesansi putovanja i otkrivanja nepoznatih zakutaka domicilnih nam kontinenata, pa i država.