Roger Moorhouse
Ubiti Hitlera : Treći Reich i urote protiv Fuehrera
- Nakladnik: Srednja Europa
- Prijevod: Snježan Hasnaš
- 10/2008.
- 457 str., meki uvez s klapnama
- ISBN 9789536979561
- Cijena: 19.24 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Atentatori na Hitlera kreću se u rasponu od običnih zanatlija do vojnika s visokim činovima, od apolitičnih do ideološki opsesivnih osoba te od neprijateljskih agenata do najbližih suradnika. Svima je njima, najveći neuspjeh bio taj što nisu mogli izvršiti zadatak koji im je povjeren - osloboditi svijet od Adolfa Hitlera.
Ipak, oni zaslužuju veće priznanje - zaslužuju više od toga da postoje samo kao usputne bilješke u povijesti: više od opskurnosti na koju su bili osuđeni od svoga vremena i običaja te, u mnogim slučajevima, od svojih nacističkih krvnika. Ovo je njihova priča. Ovo je priča o njhovim planovima, o njihovim motivima i - neizbježno - o njihovim neuspjesima. No ovo je pripovjest o uspješnom preživljavanju jednog tiranina.
Autor opisuje niz pokušaja atentata na Adolfa Hitlera, od onih najpoznatijih (Canaris i Stauffenberg) do manje poznatih ili posve nepoznatih atentatora koji su željeli promijeniti tijek povijest. Tko su oni bili, kakve su ih pobude vodile, čemu su uistinu težili? Odgovori na sva ta i druga pitanja daju sjajnu pripovijest o ljudskom junaštvu i neobičnoj smjelosti, ali istodobno i o podlosti i izdaji.
Hitler nije bio svjestan svih zavjera koje su bile smišljane protiv njega niti je bio svjestan razmjera njemačkoga pokreta otpora. On također nije bio svjestan koliko je bio sretan što je uspio izbjeći atentat. Njegov je sigurnosni režim bio čvrst, ali je imao propusta. Hitlerovo preživljavanje nije imalo veze s intervencijom 'Providnosti', kako je on vjerovao, nego je za to trebao zahvaliti lošoj sreći svojih neprijatelja ili čak svojoj vraški dobroj sreći.
Iako to često nije znao, Hitler se poigravao sa smrću nekoliko puta: da je, primjerice, njegov govor u Bürgerbräukelleru u Münchenu trajao samo deset minuta duže, ubila bi ga domišljato izrađena bomba Georga Elsera. Da je gubio vrijeme razgledavajući izložbu naoružanja 1943. godine, pao bi kao žrtva prvog svjetskog bombaša samoubojice. Da upaljač u Tresckowljevim 'bocama konjaka' nije zakazao, Hitlera bi eksplozija otpuhala u zaborav negdje na nebu iznad Bjelorusije. Može biti da je to neznanje bila blagodat za Führera jer mu je omogućila da se pokaže, u svom završnom činu, kao voljeni i poštivani vođa 'arijevskog naroda'. A i da umre, kako je to on opisao, 'sretna srca'.
Moorhouse također postavlja teško pitanje o smislu tiranoubojstva, tj. o opravdanosti atentata na diktatore. U knjizi se prikazuje i šira slika povijesnih okolnosti u kojima su živjeli Hitler i njegovi potencijalni ubojice, opisuju se društveni i politički preduvjeti pojedinih pokušaja atentata, kao i sudbina atentatora.
***
Roger Moorhouse (1968), britanski povjesničar i germanist; učenik i suradnik Normana Daviesa, s kojim je napisao zapaženu knjigu «Microcosm – Portrait of a Central European City».
Ipak, oni zaslužuju veće priznanje - zaslužuju više od toga da postoje samo kao usputne bilješke u povijesti: više od opskurnosti na koju su bili osuđeni od svoga vremena i običaja te, u mnogim slučajevima, od svojih nacističkih krvnika. Ovo je njihova priča. Ovo je priča o njhovim planovima, o njihovim motivima i - neizbježno - o njihovim neuspjesima. No ovo je pripovjest o uspješnom preživljavanju jednog tiranina.
Autor opisuje niz pokušaja atentata na Adolfa Hitlera, od onih najpoznatijih (Canaris i Stauffenberg) do manje poznatih ili posve nepoznatih atentatora koji su željeli promijeniti tijek povijest. Tko su oni bili, kakve su ih pobude vodile, čemu su uistinu težili? Odgovori na sva ta i druga pitanja daju sjajnu pripovijest o ljudskom junaštvu i neobičnoj smjelosti, ali istodobno i o podlosti i izdaji.
Hitler nije bio svjestan svih zavjera koje su bile smišljane protiv njega niti je bio svjestan razmjera njemačkoga pokreta otpora. On također nije bio svjestan koliko je bio sretan što je uspio izbjeći atentat. Njegov je sigurnosni režim bio čvrst, ali je imao propusta. Hitlerovo preživljavanje nije imalo veze s intervencijom 'Providnosti', kako je on vjerovao, nego je za to trebao zahvaliti lošoj sreći svojih neprijatelja ili čak svojoj vraški dobroj sreći.
Iako to često nije znao, Hitler se poigravao sa smrću nekoliko puta: da je, primjerice, njegov govor u Bürgerbräukelleru u Münchenu trajao samo deset minuta duže, ubila bi ga domišljato izrađena bomba Georga Elsera. Da je gubio vrijeme razgledavajući izložbu naoružanja 1943. godine, pao bi kao žrtva prvog svjetskog bombaša samoubojice. Da upaljač u Tresckowljevim 'bocama konjaka' nije zakazao, Hitlera bi eksplozija otpuhala u zaborav negdje na nebu iznad Bjelorusije. Može biti da je to neznanje bila blagodat za Führera jer mu je omogućila da se pokaže, u svom završnom činu, kao voljeni i poštivani vođa 'arijevskog naroda'. A i da umre, kako je to on opisao, 'sretna srca'.
Moorhouse također postavlja teško pitanje o smislu tiranoubojstva, tj. o opravdanosti atentata na diktatore. U knjizi se prikazuje i šira slika povijesnih okolnosti u kojima su živjeli Hitler i njegovi potencijalni ubojice, opisuju se društveni i politički preduvjeti pojedinih pokušaja atentata, kao i sudbina atentatora.
***
Roger Moorhouse (1968), britanski povjesničar i germanist; učenik i suradnik Normana Daviesa, s kojim je napisao zapaženu knjigu «Microcosm – Portrait of a Central European City».
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
