Završio 14. Vrisak – u fokusu poezija, identitet i jezik
Sine, idemo kući
Nedjeljnim programom i promocijom knjige "Sami" Marinka Koščeca završio je festivalski dio 14. Vriska – riječkog sajma knjiga i festivala autora. U osam dana predstavljeno je 39 književnih programa, a 37 autorica i autora razgovaralo je o preko 50 knjiga u 5 programskih linija.
Vrisak je svečano otvoren 12. rujna proglašenjem pobjednika V.B.Z.-ove Nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2021., koju je osvojio Ivica Prtenjača. V.B.Z. je nagrađeni rukopis ukoričio u knjigu "Sine, idemo kući", a u romanu se Prtenjača se bavi gubitkom, kratkotrajnom nadom i sjećanjem jedne obitelji.
U sklopu 14. Vriska V.B.Z. je otvorio svoju drugu riječku knjižaru u Krešimirovoj 28 pa će Riječani i Riječanke u Art kvartu imati priliku nabaviti novitete, ali i klasike domaćih i stranih nakladnika.
Muze i Erinije
Kao život sam
Tema ovogodišnjeg Vriska bila je Rijeka poezije, a u prostoru Exportdrva, u kojem se održavao središnji dio festivalskog programa, bilo je izloženo i Stablo poezije, maslina inspirirana zbirkom velikog pjesnika Abdellatifa Laâbija, gosta festivala, na kojoj su se nalazili stihovi domaćih i stranih pjesnika i pjesnikinja. Velika književna avantura počela je prije puno tisuća godina upravo s poezijom i u današnjem svijetu, koji je suočen s brojnim izazovima, poezija je pravi jezik kojim se može detektirati i izraziti temeljne ljudske probleme.
Upravo je veliki marokansko-francuski pisac Abdellatif Laâbi na promociji svoje zbirke sažeo ono o čemu se na festivalu najviše goorilo: pri izgradnji umjetnosti postoji konstantno propitivanje, tjeskoba. Identitet je za mene i svakog pisca stalna potraga, nadodao je.
Uz Laâbija, na Vrisku su promovirane nove zbirke pjesama domaćih autora: Sabrane pjesme Mile Stojića (knjiga koja na 900 stranica donosi cjelokupni opus jednog od naših najznačajnijih pjesnika), knjige Marka Pogačara (Knjiga praznika), Željke Horvat Čeč (Strogo mirovanje), Mladena Blaževića (Krugovi u žitu), Davora Mandića (Dva kruga, jedna tuga), Lukasa Nole (Bilo je dobro, bilo je toplo), Marka Tomaša (Skratimo priču za glavu) te Damira Radića (Kao život sam) i Andrijane Kos Lajtman (Stepenice za Stojanku K.), koji su predstavili i zajedničku zbirku (Zarazna zona).
Poezija u pokretu
Treću godinu zaredom, a prvi put u Rijeci u suradnji s Gradom Rijeka, V.B.Z.-ov projekt „Poezija u pokretu“ u javni prijevoz donio je poeziju sjajnih domaćih i svjetskih autora. U više od 150 riječkih javnih autobusa tako se može čitati poeziju velikih svjetskih autora – građanima svakodnevnu vožnju do kraja rujna uljepšavaju stihovi Adama Zagajewskog, Carol Ann Duffy i Abdellatifa Laâbija. Uz njih, projekt promovira i najbolju domaću poeziju pa se u autobusima nalaue i stihovi iz novih zbirki pjesnikinja i pjesnika Mladena Blaževića, Željke Horvat Čeč, Andrijane Kos Lajtman, Davora Mandića, Marka Pogačara, Damira Radića, Mile Stojića, Semezdina Mehmedinovića, Fride Šarar i Marka Tomaša.
U suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka Vrisak je organizirao dječji program pod nazivom „Vrisak Junior“ – u Dječjoj kući najmlađi su čitatelji imali priliku slušati priče, crtati i razgovarati o njima, a predstavljene su slikovnice o Muminima Tove Jansson, kao i nove slikovnice Lade Franić i Zorana Ferića.
Balkan Express
Ljeto njezina života
Na 14. Vrisku predstavljen je i trogodišnji projekt „Na margini“ pod pokroviteljstvom programa Kreativna Europa Europske unije, u kojem V.B.Z. objavljuje i promovira manje zastupljene glasove, žanrove i iskustva u europskim književnostima, a u sklopu kojeg je organiziran razgovor s Rékom Mán-Várhegyi, autoricom romana „Magnetno brdo“ i dobitnicom Nagrade Europske unije za književnost. Također, projekt promovira i grafičke romane o manjinskim iskustvima pa su autori romana „Ljeto njezina života“, književnik Thomas von Steinaecker i ilustratorica Barbara Yelin pričali što ih je inspiriralo da napišu priču o životu jedne žene u staračkom domu.
Dio festivalskog programa bio je posvećen i prevođenju kao neizostavnom i važnom kotaču u književnoj produkciji te su Đurđica Čilić i Tomislav Kuzmanović razgovarali o prevođenju poezije Adama Zagajewskog i Carol Ann Duffy, a Klaus Detlef Olof i Christina Pribichevich-Zorić o prevođenju nagrađenih romana Ivice Prtenjače i Lade Vukić na njemački i engleski jezik.
Program „Balkan Express“ jača vezu među regionalnim piscima pa je publika imala prilike čuti više o novim knjigama koje su već ostvarile odjek u cijeloj regiji: na Vrisku su bili Vladimir Arsenić, Semezdin Mehmedinović, Aleksandar Prokopiev, Ognjen Spahić, Damir Uzunović i Dragan Velikić.
Kao i prethodnih festivalskih godina, u programu „U fokusu“ Vrisak je predstavio recentnu prozu i publicistiku suvremenih domaćih književnika i književnica, koja je privukla veliko zanimanje i kritičara i čitatelja. Gošće ovogodišnjeg programa bili su Ivana Bodrožić, Velid Đekić, Ivica Đikić, Zoran Ferić, Drago Glamuzina, Rajko Grlić, Tatjana Gromača, Dubravko Ivaniš, Marinko Koščec, Marko Pogačar, Borivoj Radaković, Vedrana Rudan, Roman Simić, Frida Šarar i Zoran Žmirić.
Uz festivalski dio programa, Vrisak organizira i sajam knjiga, koji je na punktovima na Jadranskom trgu i u Bazarigovom prolazu otvoren do 24. rujna, a u V.B.Z.-ovim knjižarama sajamski popusti traju do kraja mjeseca.
Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske komisije, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Tradukija i Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore. Festival organizira nakladnička kuća V.B.Z.
Sve video priloge s Vriska možete pogledati na Youtube kanalu Vriska.
Izvor: Vrisak