Knjiga "Stoljeće krhkog sebstva: Psihoanaliza, društvo, kultura" autorice Željke Matijašević u prvom dijelu razmatra glavne izazove razvoju suvremenog sebstva - narcizam i borderline (granični poremećaj ličnosti). Narcizam se opisuje kao negativan i pozitivan, patološki i zdravi, debelokožni i tankoćutni, bešćutni i hiperosjetljivi, kao i krajnje destruktivan.

Borderline se u psihoanalizi tumači ili kao granična ličnost (Kernberg), ili kao razina poremećaja (Kohut). Borderline kao borderland, kao prostor između, kao ničija zemlja, povezan je s razmatranjem granice kao takve, između života i smrti, zbilje i fantazije, načela zbilje i načela ugode, ljudskog i mehaničkog te dobrih i loših objekata. Rascijepljenost, krhkost, lomnost koji obilježuju borderline razmatraju se u odnosu prema cilju postizanja i ostvarenja cjelovitosti sebstva, odnosno strukturiranja nesvjesnog.

Knjiga se nastavlja s primjenom psihoanalitičkih kategorija na društvo i kulturu te se razmatra politička psihoanaliza, različite inačice suvremenog sebstva u filmovima i književnim djelima, kao i pitanje borderline kulture koja možda slijedi nakon Lascheve narcističke kulture, te je suvremena borderline kultura povezana s kulturom intenziteta, naslijeđenom od kontrakulturnog pokreta, ali je lišena ikakve političke oštrice.

Namjera je knjige i da ukaže na problem "funkcionalne patologije", odnosno "patologije normalnosti", te u psihoanalizu valja uvesti pojam "heteronesvjesnog" jer se duševna patnja koju uzrokuje funkcionalna patologija očituje na tuđem nesvjesnom, dok sama posjeduje svojevrsni imunitet na psihičku bol, bivajući istovremeno strukturirana, funkcionalna, kao i posve zaražena nesvjesnim.

Željka Matijašević (rođena je 1968. u Zagrebu. Završila je XV. gimnaziju, diplomirala je komparativnu književnost i francuski jezik i književnost na Filozof-skom fakultetu u Zagrebu, a magistrirala i doktorirala na Sveučilištu Cambridge (Trinity College) s tezom o odnosu lakanovske psihoanalize i filozofije. Zaposlena je na Odsjeku za komparativnu književnost kao redovita profesorica. Temeljni joj je znanstveni interes teorijska i primijenjena psihoanaliza.

Autorica je pet znanstvenih knjiga: "Lacan: Ustrajnost dijalektike" (Zagreb: HFD, 2005), "Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan" (Zagreb: AGM, 2006), "Uvod u psihoanalizu: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde" (Zagreb: Leykam, 2011), "Stoljeće krhkog sebstva: Psihoanaliza, društvo, kultura" (Zagreb: Disput, 2016) te "Drama, drama" (Zagreb: Disput, 2020). Također je napisala književno djelo "Crna limfa/Zeleno srce: Alternativni leksikon duše" (Zagreb: Durieux, 2017). Članica je La Fondation Européenne pour la Psychanalyse i Hrvatskog društva pisaca.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.