Ova je Tolstojeva knjiga i danas važna za svakoga tko osjeća da nešto nije u redu s načinom na koji naš svijet funkcionira.

Tolstojeva vjera pobudila je u njemu intenzivan interes za siromaštvo i društveno zlo. Među prosjacima, onima koje je društvo odbacilo i prostitutkama, počinje preispitivati svoj način života. Ali što je više promišljao o njihovu položaju, to je više sumnjao u svoj grandiozan filantropski plan. Uskoro se počeo pitati jesu li dijeljenje novca i dobrotvorni rad rješenje – ili ono leži u temeljitoj promjeni pogleda na život.

Ispitujući uzroke siromaštva tijekom stoljeća, Tolstoj se pita: zašto neki ljudi smatraju da imaju vlast nad drugima i je li ropstvo u suvremenom društvu, u kojem postoji klasa siromašnih i klasa bogatih, uistinu ukinuto. Bogati raznim načinima otimaju rad siromašnih, što neminovno rezultira moralnim osiromašenjem obje klase.

U "Što nam je dakle činiti?" Tolstoj je dao iskreno i svježe rješenje jednog od gorućih problema suvremenog doba, ponudio je viziju života koja bi dokinula mogućnost iskorištavanja ljudi: viziju samodiscipline i odgovornosti, radosti, strasti i suosjećanja, u kojoj je rad za svoje dobro temelj zdravog i sretnog života.

U vrijeme objave knjiga je imala velik utjecaj i Tolstojeva su razmišljanja snažno odjeknula u Rusiji i inozemstvu. Ovo je djelo pridonijelo više nego bilo koja druga knjiga do tog vremena otkrivanju ogromne kontradikcije u modernom društvu. Tolstoj je problem siromaštva opisao vještinom velikog književnog umjetnika te osudio pohlepu i ostale uzroke siromaštva riječima propovjednika.

Lav Nikolajevič Tolstoj, pored Dostojevskog, važi za najvećeg predstavnika ruskog realizma i jednog od velikana svjetske literature. Potomak starog plemićkog roda, od djetinjstva je živio na obiteljskom imanju i u Moskvi, bio časnik na Kavkazu i Krimskom ratu 1855. Tolstojevi roditelji umrli su dok je još bio dijete pa su ga stoga odgojili i za njega se brinuli rođaci. Godine 1844. upisao je Sveučilište Kazan, ali ga 1847. godine napušta bez diplome. Zarana nezadovoljan privilegiranim položajem vlastele, tražio je nove društvene odnose, ponajprije uzdizanje seljaštva. Kritički se odnosio prema vlasništvu, državi i crkvi, te je konačno 1901. godine izopćen iz Pravoslavne crkve. Njegova karijera kao pisca počinje 1852. godine. Godine 1862. Tolstoj je oženio Sonju Andrejevnu Ber. Od tada piše svoja najznačajnija djela: «Rat i mir» od 1864. do 1869. godine i «Ana Karenjina» 1873-1877. Izjavio je da je oduvijek želio napisati knjigu o suvremenom životu. Brak bi bio glavni problem, a preljub zaplet radnje. Upravo to ostvario je u svom remek djelu «Ana Karenjina».

Njegov život obilježen je brojnim ljubavnim vezama, razuzdanostima i neurednim životom ispunjenim porocima, najprije alkoholom a potom i kockom na kojoj će izubiti veliki dio posjeda i nekoliko kuća. Nezadovoljan vremenom i društvom u kome živi, stalno u sukobu sa svijetom i ljudima iz neposredne okoline, 1910. godine napušta svoje imanje i obitelj u namjeri da pobjegne od svega što ga okružuje. Međutim njegova posljednja stanica bila je ona na željezničkoj postaji Astapovo. Imao je više od osamdeset godina.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.