Ogled "U što vjerujem?", izrazito kontroverzan u vrijeme nastanka (cjelokupna naklada zaplijenjena je u tiskari, iako je Tolstoj i tada bio jedan od najpoznatijih svjetskih pisaca), donosi autorov konačni stav o religijskim pitanjima i prakticiranju vjere. Poduzimajući minucioznu egzegezu, briljantnim stilom i oštrinom, Tolstoj interpretira mjesta iz svetih tekstova koja nalazi suprotstavljenima onome što on želi živjeti: Kristovu nauku.

Uspoređujući različita izdanja i prijevode, autor zaključuje da kontradikcija zapravo nema – Spasitelj je vrlo jasno izrekao svoju poruku, i ona je u početku nedvosmisleno i zapisana. Sva iskrivljenja, koja su tolika da zapravo u potpunosti izvrću izvorno učenje, dolaze iz kasnijih prijepisa i prepravki koje, autor zaključuje, nisu nimalo slučajne.

One su redom posljedica crkvenog iskrivljenja nauka, metode kojom je institucija u koju sam Krist nije mnogo polagao, zadobila i zadržala moć i vlast. Tolstojev antiklerikalni napad iznimno je dalekosežan i ubojit, pogotovo uzme li se u obzir snaga koju Crkva u ondašnjoj Rusiji ima, te Tolstojev ugled u ondašnjem – kao, uostalom, i današnjem – svijetu.

Lav Nikolajevič Tolstoj, pored Dostojevskog, važi za najvećeg predstavnika ruskog realizma i jednog od velikana svjetske literature. Potomak starog plemićkog roda, od djetinjstva je živio na obiteljskom imanju i u Moskvi, bio časnik na Kavkazu i Krimskom ratu 1855. Tolstojevi roditelji umrli su dok je još bio dijete pa su ga stoga odgojili i za njega se brinuli rođaci. Godine 1844. upisao je Sveučilište Kazan, ali ga 1847. godine napušta bez diplome. Zarana nezadovoljan privilegiranim položajem vlastele, tražio je nove društvene odnose, ponajprije uzdizanje seljaštva. Kritički se odnosio prema vlasništvu, državi i crkvi, te je konačno 1901. godine izopćen iz Pravoslavne crkve. Njegova karijera kao pisca počinje 1852. godine. Godine 1862. Tolstoj je oženio Sonju Andrejevnu Ber. Od tada piše svoja najznačajnija djela: «Rat i mir» od 1864. do 1869. godine i «Ana Karenjina» 1873-1877. Izjavio je da je oduvijek želio napisati knjigu o suvremenom životu. Brak bi bio glavni problem, a preljub zaplet radnje. Upravo to ostvario je u svom remek djelu «Ana Karenjina».

Njegov život obilježen je brojnim ljubavnim vezama, razuzdanostima i neurednim životom ispunjenim porocima, najprije alkoholom a potom i kockom na kojoj će izubiti veliki dio posjeda i nekoliko kuća. Nezadovoljan vremenom i društvom u kome živi, stalno u sukobu sa svijetom i ljudima iz neposredne okoline, 1910. godine napušta svoje imanje i obitelj u namjeri da pobjegne od svega što ga okružuje. Međutim njegova posljednja stanica bila je ona na željezničkoj postaji Astapovo. Imao je više od osamdeset godina.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.