Mumija Oxi ukrašena draguljima, škotski medikus poljskoga kralja, Zelena Djeca koja se hrane mjesečinom, udovac kojem sve čarape imaju šav na krivome mjestu, maser trostoljetnog Monodikosa i djevojčica klon svete Klare samo su neki od likova "Bizarnih pripovijesti" poljske nobelovke Olge Tokarczuk. 

Bez obzira na to događaju li se priče u samotnim umirovljeničkim stanovima, na alpskim planinskim stazama ili na međi drugog svijeta, u budističkom samostanu ili poljskim močvarama, očaravaju nas svojom nevjerojatnom maštovitošću i istančanim humorom. Čitatelj ne može biti siguran kamo će ga svaka pojedina od deset priča ove zbirke odvesti – ali taj izlazak iz zone očekivanoga zapravo je putokaz prema spoznaji da svijet postaje sve neshvatljiviji. Svojim "Bizarnim pripovijestima" Olga Tokarczuk ustvari se pita: je li bizarnost svojstvo svijeta ili se možda nalazi samo u oku čitatelja?

Iz medija:

Priče Olge Tokarczuk oslikavaju viziju budućnosti koja briše podjele na to što je ljudsko, a što je neljudsko. Ili otkrivaju čudnovatost običnoga života. – Polityka

Humor, zamišljenost nad svijetom, raznoliki ugođaji, sklonost suglasju s prirodom – Olga Tokarczuk kao da i nehotice piše minijature od kojih bi svaka mogla postati zametkom veće forme, neke čak i filmova. Poznajući činjenice – ostanimo vjerni književnosti. Bizarne pripovijesti njezina su istinska radost. – Kurier Poranny

Bizarne pripovijesti pokušaj su dokazivanja toga kako stvarnost prerasta naše spoznajne sposobnosti u vremenu u kojemu svijet prolazi kroz transformaciju. Olga Tokarczuk je spisateljica za koju je i gomila najrafiniranijih epiteta premalo. – Małgorzata Kilijanek

Promišljena zbirka koja se sadržajem i formom nadovezuje na devetnaestostoljetne fantastične priče po kojima je postao glasovit div svjetske književnosti Edgar Allan Poe. Tokarczuk vrlo umješno i vrlo svjesno tka nit veza između svojih suvremenih tekstova i spomenute klasike. – Pawel Cybulski

Olga Tokarczuk (Sulechòw, 1962.), poljska književnica, scenaristica, feljtonistica, psihologinja, sveučilišna nastavnica i društvena aktivistica, nedvojbeno je najcjenjenije i najprevođenije ime suvremene poljske književnosti. Diplomirala je psihologiju na Varšavskom sveučilištu. Nakon studija zaposlila se u Savjetovalištu za duševno zdravlje u Wałbrzychu. Kao spisateljica debitirala je 1979., a od 1989. pisanjem se bavi profesionalno. Prvi joj se roman (Putovanje ljudi knjige) u knjižarama pojavio 1993. Vodila je radionice kreativnog pisanja na Jagiełłonskom sveučilištu u Krakovu i na Sveučilištu u Opolu, a jedna je od utemeljiteljica i višegodišnja suorganizatorica poljskog Festivala priča.

Djela Olge Tokarczuk prevedena su do kraja 2019. na 43 strana jezika, od engleskog, francuskog, njemačkog, talijanskog, španjolskog do arapskog, turskog, kineskog, korejskog, japanskog, farsija i hindua, te objavljena u 205 izdanja, od kojih neka i na hrvatskom (Knjige Jakubove, Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju, Pravijek i ostala vremena, Dom danji dom noćni i Ormar). Doživjela su također i mnoga kazališna uprizorenja te televizijske i filmske ekranizacije.

Olga Tokarczuk osvojila je mnoge najuglednije poljske i međunarodne književne nagrade. Roman "Bieguni" iz 2007., nagrađen godinu poslije najuglednijom poljskom književnom nagradom Nike, nakon što je pod naslovom "Flights" izašao u Velikoj Britaniji, a ubrzo i u Australiji te Sjedinjenim Državama, osvojio je uglednu nagradu Man Booker International. Za istu, 2018. godinu Olga Tokarczuk primila je 2019. i Nobelovu nagradu za književnost. Žiri Švedske akademije kao posebnu vrijednost laureatkinjina književnoga djela u obrazloženju ističe "narativnu imaginaciju koja s enciklopedijskom strašću predstavlja prelaženje granica kao oblik života".

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.