U samome uvodu knjige „Kritika političkog uma“ autor pojašnjava da je u djelu „riječ o političko/teorijskoj poetici koja inzistira na svakodnevnom bilježenju i kritičkom komentiranju recentnih političkih, kulturnih i inih procesa, prije svega u hrvatskom društvu“. Svi ti procesi uglavnom su dio tzv. slabe povijesti, ali mi smo i dalje uvjereni da se u tim naizgled nevažnim i često nepovezanim sitnicama krije velika većina odgovora na mnoga naša otvorena političko-historijska pitanja. A sva bi se naša mudrost trebala sastojati u tome da te nevidljive signale, koje nam naša svakodnevica diskretno šalje, na vrijeme ne samo prepoznamo, već i da na njih adekvatno i pravovremeno reagiramo. Autor nije samo znanstvenik s velikom erudicijom, već i osoba koja politiku razumije iznutra i koja je u najtežim vremenima obnašala iznimno odgovorne funkcije, pa su na mjestima razumljivi polemički, ali odgovorni i argumentirani tonovi.

Zlatko Kramarić (Osijek, 1956.) profesor je makedonske književnosti i kulture, teorije književnosti i kulturalne antropologije. Radi na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku kao redoviti profesor u trajnom zvanju, i kao gost profesor na FON-univerzitetu u Skopju. Trenutno je veleposlanik Republike Hrvatske u Albaniji. Prije toga bio je veleposlanik RH u Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu te generalni konzul RH u Banja Luci, Bosna i Hercegovina. Dužnost gradonačelnika grada Osijeka obnašao je u četiri mandata, do 2005. godine. Od 1992. do 2008. godine bio je i zastupnik u Saboru RH. The National Democratic Institute (NDI) u Washingtonu dodijelio mu je 1997. godine prestižnu nagradu „W. A. Harriman“ (koju su, među ostalima, dobili i V. Havel, A. Saharov, M. Albright) jer je tijekom ratnih devedesetih godina, vremenu usprkos, sustavno promicao liberalno demokratske vrijednosti, zagovarajući politiku mira, dijaloga i pomirenja. Izraelsko Ministarstvo turizma proglasilo ga je 2004. godine „ambasadorom dobre volje“. 

Napisao je više knjiga, od kojih: "Novi experimentum macedonicum" (1987.), "Uvod u naratologiju" (1989), "Makedonske teme i dileme" (1991), "Diskurs razlike" (1995), "Identitet, tekst, nacija" (2009.), "Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike" (2014.), "Nostalgija – kratka povijest zaborava" (2016.), "Sat hrvatskog" (2018.), "Kritika političkog uma" (2022.) i, u suautorstvu s Angelinom Banović-Markovskom, "Politika, kultura, identitet" (2013.). Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog filozofskog društva, Matice hrvatske, a 2015. godine izabran je za člana Makedonske akademije znanosti i umjetnosti (MANU).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.