Knjiga "Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike" polazi od činjenice da je ideja jugoslavenstva uvelike obilježila oblikovanje kulturnih identiteta na ovim prostorima. Upuštajući se u rekonstruiranje te ideje, Kramarić je itekako svjestan problema vjerodostojnosti njezina domišljanja. Poput svake druge povijesne ili kulturne traume, suočavanje s jugoslavenstvom ipak je nužno za analizu suvremenih, počesto promašenih, pokušaja liberalizacije društva.

U tu svrhu Kramarić propituje učinke diskurzivnih konstrukcija ideje jugoslavenstva ili njezine drugosti, ali rezultate svojeg čitanja ovjerava konkretnim materijalnim okolnostima koje su obilježile naprimjer komunistički režim ili hrvatsko proljeće.

U dosluhu s različitim misliocima (Lyotard, Brubaker, Derrida, Bhabha), disciplinama i teorijskim uvidima (postkolonijalna kritika, kulturalna antropologija, postrukturalizam, psihoanaliza), Kramarić nas svojim esejistički zavodljivim stilom, prožetim življenom kulturom, upozorava na pogubne posljedice odgađanja kritičkog promišljanja ideje jugoslavenstva koja je iznimno važna za uspostavu postjugoslavenskih prostora.

***

Zlatko Kramarić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i veleposlanik Republike Hrvatske u Makedoniji. Jedan je od vodećih hrvatskih makedonista, a područja njegova znanstvenog interesa su makedonska književnost i kultura, teorija književnosti i kulturalna antropologija. Objavio je niz znanstvenih studija među kojima: Novi experimentum macedonicum (1987.), Uvod u naratologiju (1989.), Makedonske teme i dileme (1991.), Diskurs razlike (1995.), Idenititet, tekst, nacija (2009.) i Politika, kultura, identitet (2013.) u suautorstvu s Angelinom Banović-Markovskom.

2012. dobitnik je nagrade “Kosta Racin” za makedonsko izdanje knjige Identitet, tekst nacija, 2013. nagrade “Goceva misao” za makedonsko izdanje knjige Politika, kultura, identitet, a 2014. nagrade MANU “Zlatna medalja Blaže Koneski” za promicanje makedonske kulture, jezika i književnosti izvan granica Makedonije.

Zlatko Kramarić (Osijek, 1956.) profesor je makedonske književnosti i kulture, teorije književnosti i kulturalne antropologije. Radi na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku kao redoviti profesor u trajnom zvanju, i kao gost profesor na FON-univerzitetu u Skopju. Trenutno je veleposlanik Republike Hrvatske u Albaniji. Prije toga bio je veleposlanik RH u Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu te generalni konzul RH u Banja Luci, Bosna i Hercegovina. Dužnost gradonačelnika grada Osijeka obnašao je u četiri mandata, do 2005. godine. Od 1992. do 2008. godine bio je i zastupnik u Saboru RH. The National Democratic Institute (NDI) u Washingtonu dodijelio mu je 1997. godine prestižnu nagradu „W. A. Harriman“ (koju su, među ostalima, dobili i V. Havel, A. Saharov, M. Albright) jer je tijekom ratnih devedesetih godina, vremenu usprkos, sustavno promicao liberalno demokratske vrijednosti, zagovarajući politiku mira, dijaloga i pomirenja. Izraelsko Ministarstvo turizma proglasilo ga je 2004. godine „ambasadorom dobre volje“. 

Napisao je više knjiga, od kojih: "Novi experimentum macedonicum" (1987.), "Uvod u naratologiju" (1989), "Makedonske teme i dileme" (1991), "Diskurs razlike" (1995), "Identitet, tekst, nacija" (2009.), "Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike" (2014.), "Nostalgija – kratka povijest zaborava" (2016.), "Sat hrvatskog" (2018.), "Kritika političkog uma" (2022.) i, u suautorstvu s Angelinom Banović-Markovskom, "Politika, kultura, identitet" (2013.). Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog filozofskog društva, Matice hrvatske, a 2015. godine izabran je za člana Makedonske akademije znanosti i umjetnosti (MANU).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.