Zbog doista hrabre i intrigantne, a plodonosne literarne ideje o književnim djelima koja nastaju usred globalne pandemije neke smrtonosne zarazne bolesti, u ovom slučaju ideje pisanja suvremene verzije glasovitog Dekamerona, djelo "Pjena za rušenje" zahtijeva kratak uvod. Taj se uvod koristi ispred svih "Deset dana" (deset pjevanja) "Pjene za rušenje". Uvod je manjim dijelom nadahnut Ravelovom skladbom Boléro i drugim, isto tako manjim dijelom, latinskom poslovicom Repetitio est mater studiorum i trećim, najvažnijim, te zbog toga bazičnim dijelom, stvorenim isključivo za korištenje u djelu "Pjena za rušenje", koji zovem poetikom pisanja uvoda poetskom mnemotehnikom. Takav uvod ne može postati dosadan za čitanje, naročito ne onim lucidnim čitateljima koji posjeduju kulturu užitka u užitku čitanja, čak ni nakon deset pažljivih čitanja, osobito zbog slojevitog i višeznačnog sadržaja uvoda kao i isto takvog sadržaja koji slijedi nakon svakog uvoda u svih "Deset dana", to jest u svih deset pjevanja "Pjene za rušenje". Tempo sadržaja se, i tematsko i stilski, pojačava od "Prvog dana" do "Desetog dana" (pjevanja). (Autor)

Milko Valent, prozaik, pjesnik, dramatičar, esejist i kazališni kritičar, rođen je 6. srpnja 1948. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost. Suradnik je stotinjak časopisa, magazina i novina te mnogih radijskih programa i nekoliko internetskih portala. Zastupljen je u 25 antologija i 36 domaćih te inozemnih izbora, pregleda i panorama poezije, proze, drame i eseja. Brojni njegovi tekstovi prevedeni su dosad na trinaest jezika. Također je na njemački jezik prevedena novela "Nježna palisandrovina" i izbor iz knjige poezije "Tihi alati" (prijevod je dostupan na internetu), na francuski, mađarski i poljski drama "Gola Europa" na makedonski roman "PlayStation, dušo", a na engleski radiodrame "Neonski rubovi i "Tinta u oku" te drame "Gola Europa", "Bordel divljih jabuka" i "Ground Zero Aleksandra".

Dvije drame iz dramske trilogije "Zero" (Gola Europa i Ground Zero Aleksandra) nagrađene su 2000. i 2002. trećom i prvom nagradom Marin Držić. Za dotadašnji doprinos poeziji nagrađen je Maslinovim vijencem 2009. Za roman "Umjetne suze", kao najbolje književno ostvarenje objavljeno u 2013., dobio je 2014. Nagradu Vladimir Nazor. (S tim je romanom bio među pet finalista književne nagrade Tportala za najbolji roman u 2013.) Na drugom natječaju Petrarca Festa za najbolji sonet dobio je 2015. treću nagradu za sonet "Rock'n'roll".

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.