Od svoje prve objavljene pjesme "Rat" (1969.) do "Otvorene rose" (2017.), 12. knjige pjesama, Milko Valent već više od četiri desetljeća vodi nesmanjenom žestinom "poetski rat" protiv u mnogim aspektima bolesne zbilje. Čini to bez imalo takozvane političke korektnosti razornom dijagnostikom kaotične psihe suvremenog čovjeka, dezorijentiranog, nesigurnog i zbunjenog usred danas sve žešće globalne shizofrenije koja se zbiva u epohi banalnosti.

Zanimljiva je četverolisna struktura "Otvorene rose". Sastoji se od uvoda kao putokaza u sve problematičniju zbilju (Ovisnici o rosi umiru u srebrnom ljepilu) i četiri ciklusa pjesama (Skulpture od asfalta, Instalacije u neredu: moderne pećine, PTSP-civilizacija, Konačno rješenje) koji, iako vibriraju zlu stvarnost svijeta, čak i onu na društvenim mrežama, ipak omogućuju bogat čitalački užitak. Ta četiri kruga kritičkih poetskih putovanja tranzicijskim podnebljem Hrvatske, Europe i Sjeverne Amerike čine "Otvorenu rosu" valentovski prepoznatljivim reprezentativnim primjerom hrvatskog pjesništva koje od Kamova do Valenta ne odustaje od provokativnog poetskog ispisivanja svijeta kakav on, nažalost, jest, a ne kakav bi trebao ili mogao biti u prividno lirskoj tankoćutnosti.

Milko Valent, prozaik, pjesnik, dramatičar, esejist i kazališni kritičar, rođen je 6. srpnja 1948. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost. Suradnik je stotinjak časopisa, magazina i novina te mnogih radijskih programa i nekoliko internetskih portala. Zastupljen je u 25 antologija i 36 domaćih te inozemnih izbora, pregleda i panorama poezije, proze, drame i eseja. Brojni njegovi tekstovi prevedeni su dosad na trinaest jezika. Također je na njemački jezik prevedena novela "Nježna palisandrovina" i izbor iz knjige poezije "Tihi alati" (prijevod je dostupan na internetu), na francuski, mađarski i poljski drama "Gola Europa" na makedonski roman "PlayStation, dušo", a na engleski radiodrame "Neonski rubovi i "Tinta u oku" te drame "Gola Europa", "Bordel divljih jabuka" i "Ground Zero Aleksandra".

Dvije drame iz dramske trilogije "Zero" (Gola Europa i Ground Zero Aleksandra) nagrađene su 2000. i 2002. trećom i prvom nagradom Marin Držić. Za dotadašnji doprinos poeziji nagrađen je Maslinovim vijencem 2009. Za roman "Umjetne suze", kao najbolje književno ostvarenje objavljeno u 2013., dobio je 2014. Nagradu Vladimir Nazor. (S tim je romanom bio među pet finalista književne nagrade Tportala za najbolji roman u 2013.) Na drugom natječaju Petrarca Festa za najbolji sonet dobio je 2015. treću nagradu za sonet "Rock'n'roll".

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.