Otkako se zapad angažirao u Afganistanu, Iraku, a zatim i Siriji, pojmom "fikser" često se označavaju ljudi koji pružaju razne usluge novinarima i stranim vojskama: oni su istovremeno prevoditelji, pregovarači, doušnici, vodiči, vozači, dobavljači, posrednici i aranžeri koji vladaju jezicima i posjeduju višestruke vještine i tehnike preživljavanja u teškim, često po život opasnim situacijama. Glavno područje njihova djelovanja konfliktne su situacije koje iziskuju intervenciju između dvaju međusobno nerazumljivih jezika.

Još od srednjega vijeka na fiksere nailazimo u svim situacijama jezičnih susreta: križarskim ratovima, hodočašćima, propovijedima, trgovini, kao i prevodilačkim poslovima. U povijesnom smislu fikser je nevidljivi čovjek (muškarac ili žena): on djeluje iz sjene i ne radi prvenstveno za svoju korist, nego za dobrobit svojih poslodavaca.

Zrinka Stahuljak u svojoj studiji "Fikseri u srednjem vijeku: Umreženost povijesti i književnosti" uranja u povijest srednjovjekovne književnosti kako bi bolje zahvatila i neka itekako aktualna pitanja, koja su svakako kulturološke prirode, ali i ekonomske, političke i etičke, naročito kada govori o konceptima moći i odnosa snaga, te međuljudskim i međudržavnim odnosima.

Zrinka Stahuljak rođena je i odrasla u Zagrebu, gdje je studirala engleski i francuski jezik s književnošću. Tijekom Domovinskog rata radila je kao tumač i prevoditeljica, a 1993. je otišla na daljnje usavršavanje u SAD. Danas je redovna profesorica komparatistike i francuske književnosti na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu (UCLA). Pri istom je sveučilištu ravnateljica Centra za rane globalne studije (CEGS) te suvoditeljica programa Eksperimentalne kritičke teorije.

Autorica je pet monografija, suautorica dviju knjiga: "Les Fixeurs au Moyen Âge: Histoire et littérature connectées" (2021), "Médiéval contemporain: Pour une littérature connectée" (2020), "The Adventures of Gillion de Trazegnies: Chivalry and Romance in the Medieval East" (2015, u suautorstvu), "Pornographic Archeology: Medicine, Medievalism, and the Invention of the French Nation" (2013, francuski prijevod 2018), "Thinking through Chrétien de Troyes" (2011, u suautorstvu) te "Bloodless Genealogies of the French Middle Ages. Translatio, Kinship and Metaphor" (2005). Također je suurednica dvaju naslova, a potpisuje i više od trideset znanstvenih članaka, eseja i prijevoda.

U pariškoj izdavačkoj kući Éditions Macula urednica je niza Anamnèses: Médiéval/Contemporain. U lipnju 2018. kao gostujuća je profesorica održala ciklus predavanja na Collège de France. Dobila je nekoliko stipendija za znanstveno usavršavanje (Guggenheim stipendija 2016, Fulbright 2013, Institute for Advanced Study, Princeton, 2005–2006), a redovito je pozivana kao gostujući profesor na ugledna sveučilišta u Europi i u SAD-u.

Od 2020. dopisna je članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.