Objava romana "Sjene nad Hudsonom" na engleskom jeziku šest godina nakon Singerove smrti i četrdeset godina nakon izvornika na jidišu, dočekana je kao izniman književni događaj. U središtu ovoga djela koje prati živote skupine dobrostojećih židovskih izbjeglica u New Yorku i Miamiju krajem četrdesetih godina 20. stoljeća stoji Boris Makaver, pobožni, bogati poslovni čovjek kojega u iskušenje, više od bilo čega drugoga, dovodi nesretna i nemirna kći Anna. Nakon što napusti drugoga muža i pobjegne sa starijim oženjenim muškarcem, Anna pokreće niz događaja koji unose razdor u tijesno povezanu zajednicu izbjeglica koji, svatko na svoj način, nastoje pomiriti strašnu prošlost s teškom sadašnjošću.

Njezinog ljubavnika Greina, koji je u New Yorku najprije poučavao Toru a potom se zaposlio kao konzultant u investicijskoj tvrtki, razdiru emocije prema trima ženama – Anni, njegovoj dugogodišnjoj ljubavnici Esther i njegovoj supruzi Lei. Greinovi odlasci od jedne drugoj prožeti su neprestanim grizodušjem, ali i nesposobnošću da se odupre svojoj žudnji usprkos etičkim i religijskim zakonima oko kojih pokušava organizirati svoj život.

Propitujući prirodu sudbine baš kao i prirodu ljubavi u svijetu duboko obilježenom nepojmljivim posljedicama Holokausta, "Sjene nad Hudsonom" u sebi nose razorno iskustvo preobrazbe… A pripovjedni zamah ovog romana nezaustavljivo teče već od prvih stranica knjige.

Iz medija:

Razoran roman, knjiga koja se s pravom može nazvati Singerovim remek-djelom. - The New York Times

Posthumno izdanje rijetko može mnogo toga učiniti po pitanju ugleda i statusa nekog pisca, ali Sjene nad Hudsonom donose Singera u njegovu najboljem izdanju. Obožavatelji će imati osjećaj da su upravo primili sjajan i neočekivan dar… Po svojoj veličini, obimu i moralnom naboju Sjene nad Hudsonom jedno su od Singerovih najvažnijih djela. - The New Republic

Isaac Bashevis Singer rođen je 11. studenoga 1902. godine u židovskoj obitelji u selu Leoncin u blizini Varšave. Obitelj se 1908. preselila u Varšavu, u stan u ulici Krochmalna gdje je njegov otac u židovskoj četvrti služio kao rabin. Godine 1935., četiri godine prije nacističke invazije, Singer je emigrirao u SAD. Nastanio se u New Yorku i počeo raditi kao novinar i kolumnist za The Forward, novine koje su izlazile na jidišu i u kojima u nastavcima objavio mnoge svoje romane. 

U šezdesetima i sedamdesetima Singer objavljuje dvadesetak proznih knjiga među kojima su i naslovi po kojima je danas najpoznatiji, romani "Mađioničar iz Lublina2 (1960), "Rob" (1962) i "Neprijatelji, ljubavna priča" (1972), te knjige priča poput "Kafkin prijatelj i druge priče" (1970) i "Kruna od perja", za koju je 1974. godine dobio najveću američku književnu nagradu The National Book Award.

Nakon što je 1978. primio Nobelovu nagradu za književnost, Singerova se djela prevode na sve svjetske jezike, pa tako i u Jugoslaviji u kojoj su osamdesetih godina prošlog stoljeća objavljene gotovo sve važnije njegove knjige, a sarajevska izdavačka kuća Svjetlost tiskala mu je i Izabrana djela u osam knjiga. Singerov opus uključuje više od trideset proznih knjiga, velik broj autobiografskih i esejističkih knjiga te dvadesetak knjiga za djecu. Umire 24. srpnja 1991. godine.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.