Vlastelinsku farmu preuzimaju iscrpljene, zlostavljane životinje. Pokretane gorućim idealizmom i upečatljivim sloganima, odlučile su stvoriti raj u kojem će vladati napredak, pravda i jednakost. No, na farmi se s vremenom ignorira dogovoreno uređenje, a grupa svinja polako počinje preuzimati farmu i koristiti se podmuklim metodama kako bi zadržala nametnuti poredak.

Životinjska farma kultno je djelo Georgea Orwella koje ne prestaje biti aktualno niti gotovo 80 godina nakon prvog izdanja u Engleskoj. Tema i stil kojima je pisan ovaj bezvremenski klasik čine ga prepoznatljivim i bliskim svima, bez obzira na godine, razinu obrazovanja ili političke stavove. Škole su odavno prepoznale koliko je ovo djelo značajno za sve generacije te se već godinama nalazi na popisu obavezne lektire za srednje škole. Neki bi rekli i da su samo najvažnije knjige u povijesti bile zabranjene, što svakako vrijedi i za Životinjsku farmu i 1984. Danas smo ih slobodni čitati, no to ne bismo trebali uzeti zdravo za gotovo. Važno je iz ovih knjiga izvući vrijedne pouke kako se povijest ne bi ponavljala, što nije teško jer nam se one nakon čitanja u pamćenje usijecaju lako i oštro poput britve. 

Životinjska farma lako se čita jer je pisana u stilu basne, no nije riječ o tipičnoj basni punoj čarobnih, neobičnih i plemenitih bića. Ova basna za odrasle gorka je satira, žestoka kritika društva i iskvarene prirode ljudskog ponašanja, univerzalna za sva mjesta i vremena.

Ovo izdanje Životinjske farme, dolazi u novom, osuvremenjenom prijevodu Ivane Ostojčić, koja u svojoj biografiji bilježi prijevode mnogih klasika, kao što su Nasljednici Williama Goldinga, Tragovi na duši Philipa Rotha i S prosincem Donala Ryana. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.