Ispripovijedan iz perspektive slijepca, prozvanog Mračnjak, koji je istodobno i njegovo žarište, roman "Ekspozicija tame" odvija se u imaginarnom podravskom selu Viru, u kojemu je migracijskom kockom završila i bogata trgovačka cincarska obitelj Aviro. Njihova je kuća središte intelektualnog života, otmjenija i građanskija od drugih, dah Beča, pa nije čudno što jedan slijepi dječak iz siromašne, nepismene i Velikim ratom prorijeđene i oštećene obitelji cijeli život želi i žudi biti kao oni, jedan od njih. 

Protutnjat će kroz selo dva svjetska rata sa strašnim i dugoročnim posljedicama, carstva će postajati kraljevine i republike, u onom drugom ratu vojske će se smjenjivati na vlasti i u teroru, mnogi će prodati obraz da bi se glava sačuvala, ljudi će u pravilu podemoniti i nacionalno se homogenizirati. Treba imati na umu: iz tame se dobro vidi, a tamo, u tamu, ne vidi nitko.

Kruno Lokotar

Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) objavljivao je u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u časopisima u desetak stranih zemalja (SAD, Austrija, Crna Gora, Srbija, Rusija, Bugarska, Španjolska, Slovenija, Kanada…). Objavio je zbirku poezije "Lirska grafomanija" (Naklada Ceres, 2011.), zbirke priča "Peglica u prosincu" (DHK, 2012.) i "Divan dan za Drinkopoly" (Algoritam, 2014.) te romane "Kak je zgorel presvetli Trombetassicz", "Mogla bi se zvati Leda" (Hena com, 2018.) i "Vošicki" (Hena com, 2020.), za koji je dobio nagradu Fric i Nagradu Vladimir Nazor. Pokretač je Alpe Jadran festivala mladih pisaca, predsjednik organizacijskog odbora međunarodnoga festivala književnosti Galovićeva jesen i jedan od pokretača te glavni urednik časopisa Artikulacije.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.