Kad Arthur Dent jednog četvrtka ostane bez kuće, otkriva da to nije ni približno najgore što mu se može dogoditi. Jer, kad ustanovite da je vaš najbolji prijatelj zapravo izvanzemaljac s jednog malog planeta u blizini Betelgeza i da je zaglavio na Zemlji samo da bi napisao članak o njoj za “Vodič kroz galaksiju za autostopere”, svijet vam se suštinski promijeni. Kad se zatim još pojave i Vogonci, koji razruše Zemlju da bi napravili mjesta za galaktički brzovozni put, stvari se nimalo ne poprave. Ali to je tek početak: Arthura još očekuje susret s odmetnutim galaktičkim predsjednikom Zaphodom Beeblebroxom, vožnja brodom s pogonom beskonačne nevjerojatnosti, i mnoštvo drugih avantura i peripetija prema kojima će gubitak kuće – pa i planeta – djelovati bezazleno…

Već i ovaj kratki sažetak sa korica knjige vrlo vjerno dočarava, mada samo u naznakama, po čemu se Adamsov roman razlikuje od uobičajene SF produkcije. Ova je knjiga proizašla iz istoimenog radio-serijala (upravo ga ovih tjedana BBC radijski i online reprizira), kojeg je Adams počeo pisati 1977. godine, i koji je ubrzo stekao kultni status, da bi poslijedvije godine Adams prema istom napisao i roman. Planetarni uspjeh “Vodiča…” leži u autorovom poigravanju s općim mjestima SF žanra i njihovom parodiranju – Adams je žanru znanstvene fantastike ubrizgao neophodnu dozu duhovitosti, istovremeno razotkrivajući mnoge njegove mane i vrline. Cijeli niz bizarnih i karikaturalnih likova, kako ljudi tako i svemiraca, šašavi dijalozi prepuni jezičnih “vratolomija” svojevrsni su autorov podsmijeh žanru, ali istovremeno i potvrda samog žanra koji je dosegnuo doba zrelosti da pojedini autori o njemu progovaraju i na parodijski način.

I za kraj, kratka napomena o hrvatskom prijevodu naslova: ako se pitate tko još koristi auto u galaktičkim putovanjima, objašnjenje je jednostavno – prevoditelj je mogao prevesti naslov i s “Vodič za stopere…”, jer engleski izraz “hitch hiker” ne označava i vrstu vozila koje se “stopira”, no kako je kod nas “autostoper” uvriježena varijanta, nije bilo potrebno i dodatno zbunjivati čitatelje. Ionako to Adams čini u dovoljnoj mjeri na stranicama romana.

Douglas Adams, britanski pisac znanstveno-fantastičnih romana, rođen je u Cambridgeu 1952. godine. Diplomirao je i magistrirao u Cambridgeu, a bavio se svime i svačim - radeći kao čistac kokošinjca, zidar, tjelohranitelj, bolnički nosač, režiser te radijski producent.

Svjetsku je slavu stekao zahvaljujući znanstveno-fantastičnom romanu, remek djelu «Vodič kroz galaksiju za autostopere» (The Hitch Hiker's Guide to the Galaxy), prodanom u više od 15 milijuna primjeraka u cijelom svijetu. Ponukan njegovim uspjehom Adams je napisao i nekoliko nastavaka poput «Restorana na kraju svemira», «Doviđenja, i hvala za sve one ribe», «Život, univerzum i sve ostalo», a po njemu je snimljena i TV serija, postavljana kazališna predstava, a Adams je pred smrt radio i na scenariju za film.

Jedna od tajni njegovog uspjeha jest ono famozno nadrealističko spajanje nespojivog. Adams je spojio science fiction, prije njega žanr zamorno ozbiljan, s fascinantnim engleskim humorom.

Umro je 2001. godine u SAD-u od srčanog udara u 49. godini života i iza sebe ostavio ožalošćeno mnoštvo obožavatelja svojeg djela.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.