Njemački novinar i publicist Christian von Stramberg sredinom 19. stoljeća objavio je pozamašan zbornik “Znameniti i korisni Rajnski antiquarius” (u 39 svezaka!), nastojeći, na tragu baroknih kroničara, dati cjelovit prikaz Rajnske oblasti, njene prirode, povijesti, gospodarstva, religije, narodnih običaja i vjerovanja od ranog srednjeg vijeka do njegova doba.

Autor široke erudicije, neka vrsta zakašnjela polihistora, prikupio je neizmjernu količinu podataka, koju očevidno nije ni mogao, ni želio ukrotiti. Publika mu je, međutim, rado opraštala labirintične putove i stranputice kroz povijest Rajnske oblasti, koji su ga, posebice kod dokumentiranja fantastičnih vjerovanja i neobjašnjivih događaja, nerijetko vodili prema svjedočanstvima iz drugih zemalja, pa i prema djelima drugih autora.

Dio građe iz Strambergova almanaha objedinio je 1924/25. njemački pisac Hermann Hesse (1877-1962) u knjizi “Priče o vješticama i sablastima iz Rajnskog antiquariusa”. Pružajući, sukladno autorovoj priređivačkoj intenciji, “dubok uvid u šarolik svijet europskih praznovjerica”, Hesseova knjiga predstavlja jedan od tridesetak relativno nepoznatih priređivačkih projekata, za koje tijekom života nije pronašao izdavača.

Širokog tematskog spektra, koji se proteže od vještičjih vradžbina i vragolija kućnih duhova do vampira i bezglavih sablasti – i u drugim pričama primjetni su tragovi autora iz Valvazorova doba - “Priče” se tako i bez jasnog navođenja prvotnih izvora mogu čitati kao vrijedna etnografska građa, a nude i obilje korisnih podataka za proučavanje djela Hermanna Hessea, posebice s aspekta njegova zanimanja za natprirodno i onostrano u narodnim predajama. ( Boris Perić )

Nijemac Hermann Hesse jedan je od najčitanijih i najprevođenijih pisaca prošloga stoljeća. Mladež na Zapadu smatrala ga je začetnikom hipi-kulture te je osobitu popularnost stekao šezdesetih godina. Pohađao je sjemenište iz kojega bježi, a zatim radi kao knjižničarski i bravarski pomoćnik. Putuje u Indiju, koja ostaje njegova trajna inspiracija. Za Prvoga svjetskog rata djeluje u Crvenom križu. Nastanivši se stalno u Švicarskoj i postavši njen državljanin (1923.), Hesse javno istupa protiv nacističke ideologije i ratnog osvajanja. Njegova je prepiska s Romainom Rollandom važno ljudsko i kulturno-povijesno svjedočanstvo toga vremena.

Vrhunac je Hesseova dometa roman "Stepski vuk" (Der Steppenwolf, 1927.). Brojne autorove knjige poezije sadrže nekoliko antologijskih pjesama. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1946. godine. Hesse je pisao i putopise i eseje.

Najpoznatija su mu djela: "Peter Camenzind", (1904.), "Pod žrvnjem" (1906.), "Gertrud" (1910.), "Rosshalde" (1914.), "Demian" (1919.), "Siddhartha" (1922.), "Narcis i Zlatousti" (1930.), i "Igra staklenim perlama" (1943.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.