U ovoj knjizi autorica obrađuje vrlo važan odsječak iz bogatoga opusa Augusta Šenoe, najutjecajnijeg pisca iz hrvatske književnosti XIX. stoljeća i europski prepoznatljiva autora povijesnih romana. Riječ je o njegovim mnogobrojnim tekstovima obilježenim pripovijedanjem u stihu...

Koliko god da je Šenoino povijesno mjesto u hrvatskoj književnosti neprijeporno, ne može se reći da su pojedinačni njegovi tekstovi podrobnije proučeni. Osobito to vrijedi za njegovu naraciju u stihu: mnogi su od tih tekstova bili silno popularni, često su navođeni kao primjer za ovo ili ono, ali nisu nikada podvrgnuti sustavnijoj analizi, pogotovo sa stanovišta teorije pripovijedanja...

Autorica se poslužila novijim spoznajama u teoriji pripovijedanja i primijenila ih na tekstove o kojima nam se činilo da sve znamo. U svjetlu novoga aparata, Šenoine su se pjesničke pripovijesti otkrile u novom svjetlu: pokazalo se da govore drugo i drugačije nego što se obično misli. Sam nam je Šenoa pak, zahvaljujući ovome radu, pokazao jedno novo lice: sad ga vidimo kao autora koji je, premda svagda najviše misli na svrhu što je tekstom želi postići, imao i silno razvijen literarno-tehnološki interes, te je volio eksperimentirati postupcima koje je sam otkrio ili ih je kod drugih našao.
Pavao Pavličić

Cvijeta Pavlović, rođena je u Zagrebu 1970. Diplomirala komparativnu književnost i romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1994., te dodatni studij bibliotekarstva na istom fakultetu. Od 1995. radi na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 2003. doktorirala je temom "Pripovjedni postupci u Šenoinoj epskoj poeziji". Objavila je tridesetak stručnih i znanstvenih radova, većinom iz područja povijesti hrvatske književnosti, s posebnim osvrtom na veze s romanskim književnostima.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.