Zapostavljena književna baština
- Nakladnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - HAZU
- 12/2009.
- 360 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789531548915
- Cijena: 26.54 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Anica Bilić upraviteljica je Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, bavi se znanstvenoistraživačkim radom iz područja humanističkih znanosti s polja filologije, čije rezultate, uglavnom s tematikom novije hrvatske književnosti i književne baštine slavensko-srijemskog prostora, objavljuje unutar kroatistike, teorije i povijesti književnosti.
U knjizi "Zapostavljena književna baština" autorica je fokusirana na tzv. "rubne teme", pa tako na početku knjige kroz postmodernističku prizmu i književnopovijesnu optiku razmatra položaj malih pisaca u hrvatskoj literarnoj historiografiji. U tekstovima koji slijede autorica sasvim konkretno razmatra pojedina djela i njihove tvorce, poput djela "Juditha ili vjera i domovina" pisca franjevca Roberta Kauka, pučke igrokaze Mladena Barbarića, pjesnički rad Anke Marjanović i dr.
SADRŽAJ:
- Zašto su mali pisci prešućivani u hrvatskoj književnoj historiografiji?
- Još jedna slavonska Judita
- Sveti Bono na presjecištu književne riječi i teorijske misli
- Prostor u Kolu gorah (1851.) Ota Šijakovića
- Crtice iz prošlosti Šarengrada Mladena Barbarića - skriveni pripovjedni žanr
- Prostor i vrijeme u pučkim igrokazima Mladena Barbarića
- Pjesnički rad Anke Marjanović, rođ. Karlović (1857. - 1933.)
- Europski obzori Nikole Andrića (1867. - 1942.), Parižanina s Vuke
- Knjiški Krnjaš
- Između Krnjaša i Nevkoša
- Ivan Kozarac i literarna Slavonija
- Hrvatske kućne zadruge u književnom pamćenju
- Portreti pisaca, rođenjem Vinkovčana, u viđenju Bognera
- Književnokritički obzori Vladimira Lunačeka
- Vinkovci najvinkovačkijem piscu Jozi Ivakiću
- Zavičajni idiom u proznom opusu Josipa Crepića Aurela
- Apostol i branitelj Europe sveti Ivan Kapistran (1386. - 1456.) u suvremenoj hrvatskoj književnosti i publicistici
- Hrvatska književna baština u Vukovarsko-srijemskoj županiji
U knjizi "Zapostavljena književna baština" autorica je fokusirana na tzv. "rubne teme", pa tako na početku knjige kroz postmodernističku prizmu i književnopovijesnu optiku razmatra položaj malih pisaca u hrvatskoj literarnoj historiografiji. U tekstovima koji slijede autorica sasvim konkretno razmatra pojedina djela i njihove tvorce, poput djela "Juditha ili vjera i domovina" pisca franjevca Roberta Kauka, pučke igrokaze Mladena Barbarića, pjesnički rad Anke Marjanović i dr.
SADRŽAJ:
- Zašto su mali pisci prešućivani u hrvatskoj književnoj historiografiji?
- Još jedna slavonska Judita
- Sveti Bono na presjecištu književne riječi i teorijske misli
- Prostor u Kolu gorah (1851.) Ota Šijakovića
- Crtice iz prošlosti Šarengrada Mladena Barbarića - skriveni pripovjedni žanr
- Prostor i vrijeme u pučkim igrokazima Mladena Barbarića
- Pjesnički rad Anke Marjanović, rođ. Karlović (1857. - 1933.)
- Europski obzori Nikole Andrića (1867. - 1942.), Parižanina s Vuke
- Knjiški Krnjaš
- Između Krnjaša i Nevkoša
- Ivan Kozarac i literarna Slavonija
- Hrvatske kućne zadruge u književnom pamćenju
- Portreti pisaca, rođenjem Vinkovčana, u viđenju Bognera
- Književnokritički obzori Vladimira Lunačeka
- Vinkovci najvinkovačkijem piscu Jozi Ivakiću
- Zavičajni idiom u proznom opusu Josipa Crepića Aurela
- Apostol i branitelj Europe sveti Ivan Kapistran (1386. - 1456.) u suvremenoj hrvatskoj književnosti i publicistici
- Hrvatska književna baština u Vukovarsko-srijemskoj županiji
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.