Josip Kosor
Šest drama bez naslova : (Građa za povijest hrvatske književnosti, knj. 36)
- Nakladnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - HAZU
- Urednik: Marica Grgić
- 12/2009.
- 534 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789531548335
- Cijena: 19.91 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Ništa nije jednostavno i samorazumljivo, kada je u pitanju jedan od najplodnijih hrvatskih književnika u I. polovini XX. stoljeća, Josip Kosor. Rođenjem Dalmatinac, (Trbounje, 27. siječnja 1879.) odrastanjem Slavonac, životom i radom kozmopolit, Josip je Kosor svoj životni smiraj pronašao na Lapadu, gdje je umro 23. siječnja 1961. godine, u potpunoj anonimnosti.
Više od pola stoljeća Kosorovog književnog rada rezultiralo je bogatim opusom; četirima zbirkama pripovijedaka (Optužba, Crni glasovi, Mirne, Miris zemlje i mora), pet romana (Rasap, Radnici, Čupalo, Razvrat te izgubljeni roman Naša snaga), jednom objavljenom zbirkom pjesama (Beli plamenovi), zbirkom putopisa (Atlantikom i Pacifikom), dvjema autobiografijama (Kratka autobiografija, Velika autobiografija), još uvijek neutvrđenim brojem drama (među kojima se posebno ističe Kosorova dramska uspješnica - Požar strasti), obiljem priloga rasutih po periodici, kao i velikim brojem rukopisnih stranica koje su dijelom njegove književne ostavštine, što se čuva u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU.
U književnoj se ostavštini Josipa Kosora što se čuva u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, nalazi velik broj rukopisnih tekstova, među njima i šest drama koje je Dubravko Jelčić, najkompetentniji poznavatelj Kosora i njegove ostavštine, nazvao dramama bez naslova.
Ovdje objavljeni tekstovi tih drama istovjetni su autografima, što znači da se nije ulazilo u ispravak niti najelementarnijih propusta kao što su pisanje velikoga slova, ije/je, sastavljeno pisanje glagola i niječnice te futura I., odvojeno pisanje predmetka naj i komparativa, bilježenje aorista glagola biti u prvom licu jd. i "bi" i "bih"...
Pri valorizaciji ovih tekstova valja imati na umu da ih pisac, najvjerojatnije, nije niti dvaput pročitao, a kamoli radio na njima. Stoga ovaj rad valja promatrati kao prinos upotpunjavanju slike hrvatske avangardne dramske književnosti, sa zadatkom realne procjene njezine književne vrijednosti - koja nije beznačajna, bez insistiranja na jezičnim slabostima - kojih nije malo i koje su u prošlosti, nerijetko, bile fundamentalnim razlogom za odbacivanje Kosorovih djela te razlogom proglašavanja ovog netipičnog, samosvojnog književnika polupismenim primitivcem bez kulture, mjere, ukusa i kontrole.
Današnja znanost o književnosti, svjesna svih slabosti Kosorova književna pisma, zna da tomu nije tako: Kosor je drukčiji, samosvojniji, izvan je očekivanog obrasca književnika svoga doba, ali je i vrijedna umjetnička pojava koja je obogatila ne samo hrvatsku književnost, nego i djelatno sudjelovala u europskim avangardnim tijekovima, a time se ne mogu podičiti niti uglednija imena hrvatske književnosti.
Iako Drame bez naslova nisu bez slabosti, pri ocjeni njihove vrijednosti valja imati na umu da ih pisac, iz samo njemu znanih razloga, i nije ponudio javnosti. Stoga slabosti i propuste valja motriti i s tog aspekta.
( fragmenti iz uvodne studije priređivačice knjige Marice Grgić )
Više od pola stoljeća Kosorovog književnog rada rezultiralo je bogatim opusom; četirima zbirkama pripovijedaka (Optužba, Crni glasovi, Mirne, Miris zemlje i mora), pet romana (Rasap, Radnici, Čupalo, Razvrat te izgubljeni roman Naša snaga), jednom objavljenom zbirkom pjesama (Beli plamenovi), zbirkom putopisa (Atlantikom i Pacifikom), dvjema autobiografijama (Kratka autobiografija, Velika autobiografija), još uvijek neutvrđenim brojem drama (među kojima se posebno ističe Kosorova dramska uspješnica - Požar strasti), obiljem priloga rasutih po periodici, kao i velikim brojem rukopisnih stranica koje su dijelom njegove književne ostavštine, što se čuva u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU.
U književnoj se ostavštini Josipa Kosora što se čuva u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, nalazi velik broj rukopisnih tekstova, među njima i šest drama koje je Dubravko Jelčić, najkompetentniji poznavatelj Kosora i njegove ostavštine, nazvao dramama bez naslova.
Ovdje objavljeni tekstovi tih drama istovjetni su autografima, što znači da se nije ulazilo u ispravak niti najelementarnijih propusta kao što su pisanje velikoga slova, ije/je, sastavljeno pisanje glagola i niječnice te futura I., odvojeno pisanje predmetka naj i komparativa, bilježenje aorista glagola biti u prvom licu jd. i "bi" i "bih"...
Pri valorizaciji ovih tekstova valja imati na umu da ih pisac, najvjerojatnije, nije niti dvaput pročitao, a kamoli radio na njima. Stoga ovaj rad valja promatrati kao prinos upotpunjavanju slike hrvatske avangardne dramske književnosti, sa zadatkom realne procjene njezine književne vrijednosti - koja nije beznačajna, bez insistiranja na jezičnim slabostima - kojih nije malo i koje su u prošlosti, nerijetko, bile fundamentalnim razlogom za odbacivanje Kosorovih djela te razlogom proglašavanja ovog netipičnog, samosvojnog književnika polupismenim primitivcem bez kulture, mjere, ukusa i kontrole.
Današnja znanost o književnosti, svjesna svih slabosti Kosorova književna pisma, zna da tomu nije tako: Kosor je drukčiji, samosvojniji, izvan je očekivanog obrasca književnika svoga doba, ali je i vrijedna umjetnička pojava koja je obogatila ne samo hrvatsku književnost, nego i djelatno sudjelovala u europskim avangardnim tijekovima, a time se ne mogu podičiti niti uglednija imena hrvatske književnosti.
Iako Drame bez naslova nisu bez slabosti, pri ocjeni njihove vrijednosti valja imati na umu da ih pisac, iz samo njemu znanih razloga, i nije ponudio javnosti. Stoga slabosti i propuste valja motriti i s tog aspekta.
( fragmenti iz uvodne studije priređivačice knjige Marice Grgić )
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
