Martina Basarac
Procjena nove kejnezijanske Phillipsove krivulje na primjeru Hrvatske
- Nakladnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - HAZU
- 04/2010.
- 106 str., meki uvez
- ISBN 9789531549127
- Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Cilj rada bio je istražiti postojanje Phillipsove krivulje za Republiku Hrvatsku, odnosno unaprijediti spoznaju njezinom novijom modifikacijom, novom kejnezijanskom Phillipsovom krivuljom. Stoga je u inicijalnom koraku empirijske procjene NKPK u Hrvatskoj najprije provedena analiza relevantnih vremenskih nizova koji nužni za ispitivanje postojanja NKPK, ali i standardne Phillipsove krivulje u Hr-vatskoj. Kako bi se ispitala dugoročna povezanost između ključnih varijabli modela, rovedena je analiza koja uključuje test jediničnih korijena, vektorsku autoregresiju stajanja kointegracije između varijabli uz korištenje Johansenove metode te model korekcije pogreške.
Argumenti opravdanosti analize nove kejnezijanske Phillipsove krivulje i njezi-determinanti proizlaze iz rezultata provedenog istraživanja. Naime, analiziranje NKPK primjenom jediničnog troška rada ukazuje na postojanje kointegracijske dnadžbe između temeljnih varijabli NKPK, dakle inflacije, očekivane inflacije te diničnog troška rada, i time potvrđuje postojanje dugoročne povezanosti izmeti spomenutih varijabli.
Nadalje, ocijenjena jednadžba modela korekcije pogreške pokazuje da je član korekcije pogreške statistički značajan te ukazuje na kvartalnu orekciju neravnoteže od 37%. Zaključuje se da je model adekvatan za analizu du-pročne, ali i kratkoročne dinamike. S druge strane, provedena analiza NKPK korištenjem jaza proizvodnje kao ade-tne zamjene za varijablu graničnog troška također implicira postojanje dugoročne ravnoteže između inflacije, očekivane inflacije i jaza proizvodnje. Član ispravljala pogreške statistički je značajna varijabla i ukazuje na to da se u svakom kvartalu origira 41% neravnoteže, čime se potvrđuje odgovarajuća kratkoročna dinamika ojava u modelu.
Postojanje standardne Phillipsove krivulje na primjeru Republike Hrvatske djelomično se pokazalo točnim. Naime, potvrda postojanja kointegracijske veze između nezaposlenosti, realnih plaća, proizvodnosti i inflacije važna je jer indicira činjenicu a između promatranih varijabli ipak postoji dugoročna ravnoteža, što odražava rirodu tržišta rada u proteklom desetljeću.
Međutim, kratkoročna dinamika pojava pitna je te se promatranje uvjetnog modela s restrikcijama također ne pokazuje posve zadovoljavajućim. Stoga bi, zbog slabe egzogenosti varijabli inflacije i nezaposlenosti, za daljnje zaključke trebalo ispitati ostale determinirajuće varijable mehanizma plaća i cijena.
Argumenti opravdanosti analize nove kejnezijanske Phillipsove krivulje i njezi-determinanti proizlaze iz rezultata provedenog istraživanja. Naime, analiziranje NKPK primjenom jediničnog troška rada ukazuje na postojanje kointegracijske dnadžbe između temeljnih varijabli NKPK, dakle inflacije, očekivane inflacije te diničnog troška rada, i time potvrđuje postojanje dugoročne povezanosti izmeti spomenutih varijabli.
Nadalje, ocijenjena jednadžba modela korekcije pogreške pokazuje da je član korekcije pogreške statistički značajan te ukazuje na kvartalnu orekciju neravnoteže od 37%. Zaključuje se da je model adekvatan za analizu du-pročne, ali i kratkoročne dinamike. S druge strane, provedena analiza NKPK korištenjem jaza proizvodnje kao ade-tne zamjene za varijablu graničnog troška također implicira postojanje dugoročne ravnoteže između inflacije, očekivane inflacije i jaza proizvodnje. Član ispravljala pogreške statistički je značajna varijabla i ukazuje na to da se u svakom kvartalu origira 41% neravnoteže, čime se potvrđuje odgovarajuća kratkoročna dinamika ojava u modelu.
Postojanje standardne Phillipsove krivulje na primjeru Republike Hrvatske djelomično se pokazalo točnim. Naime, potvrda postojanja kointegracijske veze između nezaposlenosti, realnih plaća, proizvodnosti i inflacije važna je jer indicira činjenicu a između promatranih varijabli ipak postoji dugoročna ravnoteža, što odražava rirodu tržišta rada u proteklom desetljeću.
Međutim, kratkoročna dinamika pojava pitna je te se promatranje uvjetnog modela s restrikcijama također ne pokazuje posve zadovoljavajućim. Stoga bi, zbog slabe egzogenosti varijabli inflacije i nezaposlenosti, za daljnje zaključke trebalo ispitati ostale determinirajuće varijable mehanizma plaća i cijena.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
