Knjiga uglednog povjesničara Tvrtka Jakovine temeljiti je pogled iznutra na Pokret nesvrstanih i način na koji je organizacija s više od stotinu država funkcionirala. U Pokretu su od početka, u njegovu osnivanju, krizama i vrhuncima, u središtu bile Jugoslavija i njena diplomacija. Samo je Pokret nesvrstanih zemalja mogao Titovoj Jugoslaviji dati globalnu važnost kakvu je imala, samo je Titova Jugoslavija mogla osigurati Pokretu ulogu kakvu je nastojao imati između dva suprotstavljena bloka u Hladnom ratu.

Tvrtko Jakovina u "Trećoj strani Hladnog rata" donosi priču o nevjerojatno ambicioznoj, često i efikasnoj diplomaciji jedne objektivno male zemlje. U središtu su knjige Konferencija nesvrstanih u Havani 1979. i Titova borba za nesvrstanost, odnosno protiv ideje kubanskog vođe Fidela Castra da Pokret prevede na stranu Sovjetskog Saveza i tako ga uništi.

Kniga, napisana na temelju golemog broja dosad uglavnom potpuno nepoznatih dokumenata, priča o sukobima koji su razdirali taj Pokret, od njegova osnivača Egipta i pokušaja da se izbaci iz Pokreta, preko velikih priča o Afganistanu, Iracko-iranskom ratu, Kampućiji i Zimbabveu, sve do Ugande, Zapadne Sahare i Komora. Ona ujedno rastvara i predočava nesvrstanost kao jednu od ključnih dogmi Titove Jugoslavije, koristeći se u analizi ne samo naočalama jugoslavenske diplomacije već i onima supersila SAD-a i SSSR-a, sve do rasističke Južnoafričke Republike.

Ova knjiga kroz izvore jugoslavenske diplomacije izlaže svjetsku povijest druge polovine 20. stoljeća, od pedesetih do početka devedesetih godina.

Tvrtko Jakovina izvanredni je profesor svjetske povijesti 20. stoljeća i povijesti Hladnog rata na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autor je knjiga "Socijalizam na americkoj pšenici" (2002.), "Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945.–1955." (2003.), "Treća strana Hladnog rata" (2011.) i "Trenuci katarze" (2013.) te niza članaka, prije svega o vanjskoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj povijesti 20. stoljeća. Voditelj je znanstvenog projekta "Hrvatska u socijalističoj Jugoslaviji". Jakovina je studirao na Sveučilištu u Zagrebu te magistrirao na Katholieke Universiteit Leuven u Belgiji. Studirao je i na University of Kansas, Lawrence te bio Fulbright Visiting Researcher na Georgetown University u Washingtonu i Visiting Fellow na London School of Economics and Social Sciences. 

Potpredsjednik je Hrvatskog društva Fulbrightovaca, član Nadzornog odbora Hrvatsko-američkog društva, član Skupštine Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo, potpredsjednik Društva za hrvatsku povjesnicu i član uredništva triju znanstvenih časopisa, Historijskog zbornika, Radova i Prošlosti u nastavi.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.