U Istanbulu, u obitelji Kazanci u kojoj, zbog čudnih usuda sudbine spram muškaraca, caruju žene odrasta Asya, mlada djevojka deklarirana nihilistkinja, opijena Johnny Cashom i francuskim egzistencijalistima. Na drugom kraju svijeta, u San Franciscu, živi Armanoush, devetnaestogodišnja Amerikanka armenskog podrijetla koja se bori s osjećajem nepotpunosti u svom identitetu. Da bi pronašla kariku koja nedostaje odlučuje tajno otputovati u Istanbul...        

"Kopile Istanbula" roman je o dva naroda, turskom i armenskom, i dvije obitelji koje su povezane mračnom tajnom iz prošlosti više nego što i jedna od njih može naslutiti. To je roman o sjećanju i zaboravu, o prošlosti i sadašnjosti u kojem se isprepliće tradicija i suvremenost. Elif Shafak istkala je nezaboravnu priču o gradu Istanbulu i njegovim stanovnicima, o njegovim bojama, mirisima i okusima ali i o tajni koju krije.

Po objavljivanju ove knjige Elif Shafak je optužena, od strane ultranacionalista, za pomanjkanje turskosti i vrijeđanje turske nacije jer je roman, prije svega, napisala na engleskome jeziku a u njemu je progovorila o stradavanju Armenaca i krahu Otomanske imperije s početka 20. stoljeća.    

Roman je izazvao pravu buru reakcija, u obranu Elif Shafak stala je cijela svjetska literarna javnost te je ona nakon svih pritisaka oslobođena optužbi po zloglasnom članku 301. Turskog kaznenog zakona. Prema odredbama iz ovog članka „za klevetu protiv turskog nacionalnog identiteta“ može biti izrečena kazna i do tri godine zatvora.  
 
Pred početak suđenja Elif Shafak je za BBC izjavila: „Ako se članak 301. bude i nadalje ovako interpretirao nitko više u Turskoj neće pisati romane ni snimati filmove.“                                                                                       

„Riječi koje izgovaraju likovi mogu se upotrijebiti kao dokaz protiv pisca ili redatelja filma. Mislim da je izuzetno važno braniti autonomiju umjetnosti i knjizevnosti“, dodala je Elif Shafak.

Elif Shafak nagrađivana je britansko-turska spisateljica i pripovjedačica. Objavila je 20 knjiga, od kojih je 13 romana, a njene su knjige prevedene na 57 jezika. Otok nestalih stabala ušao je u uži izbor za nagrade „Costa“, „British Book Awards“, „RSL Ondaatje Prize“ i „Women’s Prize for Fiction“ te je bio odabran za Književni klub Reese Witherspoon. Roman "10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu" bio je u užem izboru za „Booker Prize“ i „RSL Ondaatje Prize“ te je proglašen knjigom godine prema Blackwell’su. BBC je "Četrdeset pravila ljubavi" izabrao među 100 romana koji su oblikovali naš svijet. Roman "Majstor i ja" odabran je za prvi književni klub vojvotkinje od Cornwalla, The Reading Room.

Shafak je doktorica političkih znanosti i predavala je na sveučilištima u Turskoj, SAD-u i Velikoj Britaniji, uključujući St Anne’s College na Oxfordskom sveučilištu, čija je počasna članica. Stekla je i počasni doktorat iz humanističkih znanosti s Bard Collegea. Članica i potpredsjednica Kraljevskog književnog društva, izabrana je u 100 najinspirativnijih i najutjecajnijih žena prema BBC-u. Zagovornica je prava žena, LGBTQ+ prava i slobode izražavanja i inspirativna je govornica na javnim događajima; dvaput je sudjelovala kao govornica na TED Globalu. Shafak piše za vodeće publikacije širom svijeta i odlikovana je medaljom Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres. „Politico“ ju je 2017. svrstao među 12 osoba koje će vam „zagrijati srce“.

Bila je članica žirija brojnih književnih nagrada, uključujući „PEN Nabokov Prize“, predsjedala je nagradom „Wellcome.“ Dobitnica je Međunarodne književne nagrade „Halldor Laxness“ za svoj doprinos „obnovi umjetnosti pripovijedanja“. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.