Aurelius Augustinus
O laži
- Nakladnik: V.B.Z.
- Prijevod: Sinan Gudžević
- 04/2011.
- 150 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789533042938
- Cijena: 19.91 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Aurelije Augustin, posljednji veliki mislilac Antike, skoro pola života mnogobožac, a potom jednobožac, te danas i svetac Crkve, svoju raspravu o laži započinje i vodi kao da u tome nema nikakvih prethodnika. On pitanje postavlja i pretresa ga po sebi i jedino polje u koje zalazi jest ono Svetoga pisma, te tako cijela stvar ostaje u teorijskom zabranu.
Raspravu je pisao 395. godine naše ere, u posljednjem stoljeću onoga što zovemo Antika, no u njoj nema pozivanja ni na grčke ni na rimske autore. Izostavljanje grčkih autoriteta po pitanju laži nije neshvatljivo. Grčko poimanje istine kao filozofskog pojma stvar je zahtjevnija no što bi Augustinu bilo potrebno za uvođenje u raspravu jednog fenomena u kojem balkanski i maloazijski njegovi prethodnici nisu gledali suprotnost istini
(...)
Raspravu "O laži" Augustin piše posljednje godine svoga svećeništva u Hiponu, neposredno prije no što će ga stari biskup Valerije proglasiti svojim nasljednikom. Rasprava je odgovor na učestale tvrdnje nekih teologa kako u Starom zavjetu ima primjera takozvane "nužne" laži, čime se dovodi u pitanje vjerodostojnost svetih knjiga. Među tim teolozima većina je istočnih (Origena, Didimo Slijepi, Apolinario iz Laodikeje, Teodor iz Herakleje), a među onima zapadnim najglasniji je Jeronim Dalmatinac.
Sinan Gudžević
Raspravu je pisao 395. godine naše ere, u posljednjem stoljeću onoga što zovemo Antika, no u njoj nema pozivanja ni na grčke ni na rimske autore. Izostavljanje grčkih autoriteta po pitanju laži nije neshvatljivo. Grčko poimanje istine kao filozofskog pojma stvar je zahtjevnija no što bi Augustinu bilo potrebno za uvođenje u raspravu jednog fenomena u kojem balkanski i maloazijski njegovi prethodnici nisu gledali suprotnost istini
(...)
Raspravu "O laži" Augustin piše posljednje godine svoga svećeništva u Hiponu, neposredno prije no što će ga stari biskup Valerije proglasiti svojim nasljednikom. Rasprava je odgovor na učestale tvrdnje nekih teologa kako u Starom zavjetu ima primjera takozvane "nužne" laži, čime se dovodi u pitanje vjerodostojnost svetih knjiga. Među tim teolozima većina je istočnih (Origena, Didimo Slijepi, Apolinario iz Laodikeje, Teodor iz Herakleje), a među onima zapadnim najglasniji je Jeronim Dalmatinac.
Sinan Gudžević
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
