Jedan od najuglednijih suvremenih britanskih pisaca, Hanif Kureishi, odavno je navikao svoju čitateljsku publiku da odrasta skupa s njim dok iz knjige u knjigu prati njegove junake koji iz mladosti prelaze u srednju dob, uvijek u povijesnom i društvenom okruženju što ga Kureishi nepogrešivo iscrtava kao poprište na kojem se odvijaju životi i sudbine ne samo njegovih junaka nego i suvremenika uopće.

U knjizi "Dok mu osluškujem srce" Kureishi čini nešto novo. Sam je dosegao dob od pedeset godina, shvaća da je trenutak da zastane i promotri tko je, odakle i od koga potječe i da na izuzetan literaran način obavi važan razgovor sa svojim ocem u trenutku kad obojica imaju pedeset godina. Možda je to i jedini izrazito literarni potez što ga je Kureishi izveo u svojoj zadnjoj knjizi, divna konstrukcija koja se nikada u životu ne može ostvariti, a sve ostalo izvanredan je tok teksta koji je istodobno i autobiografija i biografija, niz suptilnih opservacija o vremenu i prostoru Velike Britanije i Pakistana iz koje potječu Kureishijevi, a potom o onome što je Kureishiju najvažnije – o književnosti s nizom malih eseja o Čehovu (njegovu trajnom uzoru), Kunderi, Philiphu Rothu...

***

Hanif Kureishi je u nas izuzetno cijenjen i čitan pisac koji i svojom osobnom biografijom i svojom literaturom ispisuje napredovanje i frustracije svijeta u kojem napredak i zaostalost, kulturna i životna neprilagođenost i snalaženje nužno prolaze kroz mnoge obrate kad je oko njih svijet pun rasnih, klasnih i običajnih razlika.

Hanif Kureishi (1954., Bromley) britanski je pisac i filmaš koji se u svojoj dugoj karijeri podjednako uspješno bavio kazalištem, filmom i književnošću. Poznat je kao dramatičar i esejist, scenarist i redatelj, a možda ponajviše kao pisac kratkih priča i romana. Kao sin majke Engleskinje i oca Indijca, Kureishi je od malih nogu bio svjestan razlika koje su ga smjestile na društvenu marginu. Upravo će ta perspektiva nevoljkog outsidera oblikovati teme njegovih djela, koja se uglavnom bave rasom, nacionalizmom, imigracijom i seksualnošću. Njegov roman "Buddha iz predgrađa" (1990.) nagrađen je uglednom Nagradom Whitbread za najbolji prvi roman i prema njemu je snimljena hvaljena BBC-jeva serija čini soundtrack potpisuje David Bowie. Njegov treći roman, "Intima" (Intimacy) iz 1998. također adaptiran u film, kao i kontroverzna kratka priča "Moj sin fanatik" (My Son the Fanatic).

Četvti roman "Gabrielov dar" objavio je 2001., a nakon toga objavio je romane "Tijelo" (2003.), "Imam ti nešto reći" (2008.), "Posljednja riječ" (2014.), "Ništa" (2017.) te zbirku eseja "Što se dogodilo?" (What Happened?).

U Hrvatskoj su objavljeni njegovi naslovi: "Buddha iz predgrađa" (1998., Meandar i novo izdanje 2019. V.B.Z.), "Ponoć cijeli dan" (2000., Celeber), "Gabrielov dar" (2001., Celeber), "Tijelo i sedam priča" (2004., Celeber), "Imam ti nešto reći" (2010., V.B.Z.), "Dok mu osluškujem srce" (2011., V.B.Z.), "Intima" (1999., Celeber i novo izdanje 2013. V.B.Z.), "Posljednja riječ" (2017., V.B.Z.) i "Ništa" (2019., V.B.Z.). Kureishi danas živi u zapadnom Londonu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.