Anđelko Brezovnjački
Mitovi i činjenice o pitkoj vodi : Šest pitanja, četiri scenarija i dva komentara zbog čega je pitka voda najvažniji hrvatski prirodni resurs
- Nakladnik: AGM
- 02/2012.
- 152 str., meki uvez
- ISBN 9789531743969
- Cijena: 14.60 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Sve se češće susrećemo s izjavom kako nakon razdoblja ratova za naftu stižu ratovi za pitku vodu. Ne moraju to nužno biti ratovi u klasičnom smislu - svijet ide putom na kojem i druge vrste pritisaka rezultiraju jednako: svakodnevno smo svjedoci kako resursi manjih i slabijih prelaze u vlasništvo moćnijih.
Iako plavi planet, Zemlja sa svim svojim vodenim resursima ipak od svih voda može računati samo na 2,5 posto - ostalo su slane vode morskih površina. U ostatku od tri posto 70 posto zarobljeno je (zasad) u ledenim površinama Arktika i Antarktike. Zemljanima za uporabu ostaje, dakle, 30 posto od onih 2,5 posto, ali u tih trideset posto toliko toga je već zagađeno, neupotrebljivo ili nedostupno... Uz to treba imati na umu da vode nisu ravnomjerno raspoređene pa već danas 1,2 milijarde zemljana ne raspolaže dovoljnim količinama pitke vode!
Je li pitka voda za Hrvatsku prijetnja ili prilika, zbog čega je pitka voda najvažniji hrvatski prirodni resurs? Kao slabije nastanjena europska zemlja s bogatim i relativno čistim vodenim resursima Hrvatska je u prilici računati s vodom kao strateškim čimbenikom razvoja i ključnom točkom identiteta.
A kako postići takvu sliku Anđelko Brezovnjački razlaže kroz odgovore na šest pitanja, uz četiri scenarija i dva komentara.
Iako plavi planet, Zemlja sa svim svojim vodenim resursima ipak od svih voda može računati samo na 2,5 posto - ostalo su slane vode morskih površina. U ostatku od tri posto 70 posto zarobljeno je (zasad) u ledenim površinama Arktika i Antarktike. Zemljanima za uporabu ostaje, dakle, 30 posto od onih 2,5 posto, ali u tih trideset posto toliko toga je već zagađeno, neupotrebljivo ili nedostupno... Uz to treba imati na umu da vode nisu ravnomjerno raspoređene pa već danas 1,2 milijarde zemljana ne raspolaže dovoljnim količinama pitke vode!
Je li pitka voda za Hrvatsku prijetnja ili prilika, zbog čega je pitka voda najvažniji hrvatski prirodni resurs? Kao slabije nastanjena europska zemlja s bogatim i relativno čistim vodenim resursima Hrvatska je u prilici računati s vodom kao strateškim čimbenikom razvoja i ključnom točkom identiteta.
A kako postići takvu sliku Anđelko Brezovnjački razlaže kroz odgovore na šest pitanja, uz četiri scenarija i dva komentara.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
