U djelu "Odmetanje u šumu" Ernst Jünger, dugoosporavani njemački esejist i prozaist, promatra slobodu pojedinca u svijetu i predstavlja lik Odmetnika. Individualac više nije ukorijenjen u društvo kao drvo u šumi, već se upravo odmetanjem u šumu, tajnovito i skriveno mjesto iskonske snage, vraća slobodi.

Ipak, odmetnici u šumu suočeni su s uništenjem i nihilizmom i pitanje je koliko je sloboda poželjna, dok s druge strane Levijatan ograničuje izbor i potiče na poslušnost i uniformnost. Odmetnikov je otpor apsolutan, ali on nije ni vojnik ni kriminalac, niti potiče na anarhizam.

Jünger odmetanje u šumu vidi kao čin koji slijedi nakon izopćenja, kad je svaki drugi oblik egzistencije nemoguć. Ono je iskonska je volja za otporom pojedinca i želja za slobodom, a sloboda je egzistencija.

Brod je znak vremenitog, šuma nadvremenog bitka. U naše nihilističko doba širi se optička varka koja kao da umnožava ono što se kreće na račun onoga što miruje. No, sva tehnička moć koja se danas razvija zapravo je samo kratkotrajan blijesak iz riznica bitka. Uspije li čovjeku, makar samo na nemjerljivo kratak trenutak, da stupi u njih, steći će sigurnost: vremenito ne samo da će izgubiti svoj prijeteći karakter, nego će mu se učiniti punim smisla. To obraćanje nazvat ćemo odlaskom u šumu (Waldgang), a čovjeka koji mu pribjegava šumskim odmetnikom (Waldgänger).

Ernst Jünger, Vijenac

***

Ernst Jünger (Heidelberg, 1895 ‒ Riedlingen, 1998), njemački esejist i prozaist dugo je vremena bio prešućivan i osporavan autor koji je ugled jednog od najznačajnijih i najutjecajnijih njemačkih i europskih pisaca 20. stoljeća stjecao polako i postupno. 

Doživjevši više od sto godina, bio je aktivan suvremenik mnogih povijesnih zbivanja: kao srednjoškolac pobjegao je u Legiju stranaca, u I. svjetskom ratu sudionik mnogih bitaka, u II. svjetskom ratu časnik pri okupacijskim snagama u Parizu, skeptičan promatrač ratnih zbivanja. Odličan poznavatelj francuske kulture, u zaposjednutom se Parizu družio s istaknutim francuskim piscima i umjetnicima. Nakon rata slobodan književnik.

Jünger je markantan esejist i filozof dnevničar, izrazito intelektualan pisac široke humanističke i prirodoznanstvene naobrazbe. U razdoblju prije nacizma pristaša modernoga konzervatizma, koji predindividualističke ideologeme spaja s prosvjedom protiv konvencija građanskog društva, ali i s futurističkom idejom kolektivizma u tehničkom svijetu («Pustolovno srce», 1929; «Radnik», 1932). Od kraja 1930-ih približava se trajnim vrijednostima humane kulture, napose kao kritik tehnološkog totalitarizma i populističke vulgarnosti u medijskom razdoblju.

O povijesnim pojavama sudi bez iluzija (u dnevnicima «Zračenja», 1949). U velikim esejističkim djelima kao prosuditelj protuslovlja tehničke epohe srodan je G. Bennu i filozofu M. Heideggeru («Na granici vremena», 1959; «Tajne jezika», 1963; «Suptilni lovovi», 1967; «Brojke i bogovi. Filemon i Baukida», 1974), ali i meditacijama o iskustvima s opojnim drogama, pokušajima da se prekorače granice svijesti, te vezama između moderne umjetnosti, napose nadrealizma, i psihodeličnih prosvjeda protiv "jednoličnosti mehaničke zbilje".

Pripovjedačka djela sklona su paraboličnoj apstrakciji, osobito roman «Na mramornim liticama» (1939), u kojem vrijeme i prostor ostaju neodređeni, ali je očita osuda totalitarnog silništva, pa se djelo već tada shvaćalo kao glas unutarnjeg otpora protiv Hitlerove, za Jüngera prije svega malograđanske diktature. Neki romani bliski su pak memoarskoj prozi: «Afričke igre» (1936), o iskustvima mladića u Legiji časti, te «Praćka (1973), roman o tjeskobnim internatskim godinama u prvom desetljeću XX. stoljeća.

Jünger je ostao kontroverzan autor, kojega neki (npr. franc. kritičari) smatraju jednim od duhovnih klasika stoljeća, a neki pak neodgovornim intelektualnim pustolovom.

(Preuzeto iz "Leksikona stranih pisca", Školska knjiga, 2000.)

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.