Već gotovo dva desetljeća svjedoci smo, korisnici, ali na neki način i žrtve tehnoloških promjena i inovacija, prvenstveno vezanih uz internetsku tehnologiju. Osim što je unijela promjene u načine komunikacije (poboljšavši je, olakšavši i ubrzavši) ili pak kupovine, ali i uzrokovala probleme vezane uz zaštitu privatnosti i autorskih prava, internetska tehnologija promijenila je i način funkcioniranja književnoga polja. Internet je naime uzrokom svojevrsne demokratizacije, tj. omasovljenja umjetničkog stvaranja uslijed lakše distribucije umjetničkih artefakata, odnosno mogućnosti objave književnih djela na internetskim platformama.

Tako su npr. neafirmirani autori u blogu prepoznali medij pogodan za prezentaciju svojih književnih radova. Pritom je i mogućnost izravnog kontakta s čitateljima utjecala na njihovu motivaciju i produktivnost. Neki od nadarenijih među blogerima ubrzo su privukli pozornost izdavačkih kuća te doživjeli i ukoričenja svojih tekstova s bloga. No, osim neafirmiranih pisaca, i neki od starijih, iskusnih i renomiranih pisaca koji iza sebe imaju veći broj objavljenih knjiga  prepoznali su prednosti blogosfere te otvorili blogove i na njima objavljivali svoje tekstove. Među njima ističu se npr. Irena Lukšić, Alojz Majetić i Pero Kvesić. Sve su to generacijski bliski autori, slobodarskog duha, puni znatiželje i spremnosti za prihvaćanje novoga.

Pero Kvesić jedan je od rodonačelnika tzv. proze u trapericama; sve njegove knjige obilježava nepretencioznost, jednostavnost izričaja, imperativ jasnoće i razumljivosti, te humornost, zabavnost i komunikativnost. Kao i mnogi drugi autori ponikli u novinarstvu, Kvesić piše mnogo, lako i brzo. No, zbog različitih, često čak i politički uvjetovanih, nametnutih razloga, Kvesić nije objavljivao mnogo. Međutim, i u dugim razdobljima neobjavljivanja, on je nastavljao pisati.

Pojavu bloga prepoznao je kao priliku za prezentaciju svoga rada novoj publici, te je još početkom novoga milenija otvorio nekoliko blogova. Na njima je gotovo svakodnevnim ritmom objavljivao svoje starije, nigdje još tiskane prozne tekstove, ali i brojne, novonapisane. Potpisao ih je pseudonimom BABL, ne otkrivši tko se krije iza tog imena, i ubrzo je ostvario veliku čitanost i popularnost u blogosferi. Knjiga "Pudli lete na jug" ukoričeni je izbor tih tekstova, prethodno objavljenih na različitim Kvesićevim blogovima. 

Radi se o šarolikoj, razbarušenoj knjizi,  sastavljenoj od tekstova nastalih još prije pojave bloga, kao i onih pisanih izravno za blog. No, unatoč raznolikosti, knjiga je zaokružena i kompaktna, jer je sastavljena od tekstova u kojima se Kvesić bavi dvjema tematskim preokupacijama : neobičnim i naoko neobjašnjivim događajima iz svakodnevice, te suživotom čovjeka i njegova najboljeg prijatelja – psa.

Inače, sve u knjizi okupljene kratke proze zadržavaju prethodno već spomenute značajke Kvesićeva rukopisa – komunikativnost, duhovitost, nepretencioznost, jasnoću, ali su obilježene i neposrednošću, kao osobitom karaktersitikom blogosfere. Kod proza u kojima se bavi neobičnim događajima iz svakodnevice, Kvesić najčešće rabi anegdotalni pristup balansirajući na granici fikcije i stvarnosti, ali i fikcije i eseja, dok su tekstovi u kojima artikulira svoju ljubav prema psima uglavnom  autobiografski obilježeni, i donose zabavne, upečatljive kriške urbanog života. 

No, bez obzira kojemu od ova dva tematska sklopa pojedini tekst pripada, najistaknutija sastavnica autorova pisma je uvijek prisutna : upečatljiv spoj humora i kritičnosti uperene spram ljudskih slabosti. No, radi se o kritici lišenoj gorčine, blagoj i dobronamjernoj, čak i kad je usmjerena društveno-političkim devijacijama. Iako humorno intonirana, knjiga sadrži i političke aluzije, ali također i erotske impulse. Pojedine tekstove autor garnira lucidnim esejističkim minijaturama u kojima se, mahom iz antropološke i sociološke perspektive, bavi odabranim aspektima čovjekove egzistencije (poput npr. pohlepe i gramzivosti, potrošačke groznice, ekologije, suživota čovjeka i životinje, lakovjernosti, preljuba itd.).  

Kvesić je, naravno, kritičan i prema sebi te velik broj tekstova karakterizira autoironija; Kvesić ismijava vlastite nedostatke i zapravo je humoran pristup stvarnosti i životu temeljna odrednica njegova stvaralaštva, kako onog prijašnjeg, tiskanog, tako i ovog novog, blogerskog. 

Knjiga "Pudli lete na jug" nepretenciozna je, duhovita, blaga i topla knjiga humoreski, zabavnih anegdota i upečatljivih kriški života, od autora humanističkog svjetonazora, iznimno znatiželjnog te uvijek spremnog za nova iskustva i njihovu literarnu artikulaciju. Knjiga je to koja će, barem nakratko, osvjetliti sivilo i sumornost aktualne nam svakidašnjice.


(Božidar Alajbegović, urednička recenzija)

Pero Kvesić (Zagreb, 1.6.1950. - 11.11.2023.) književnik, novinar, urednik, scenarist, fotograf i bloger. Diplomirao sociologiju i filozofiju. Za vrijeme studija bio urednik u Omladinskom tjedniku, Studentskom listu i Tjednom listu omladine, a bio je i u ekipi koja je pokrenula omladinski klub Jabuka. Nakon dužeg boravka u SAD-u bio je glavni urednik omladinskog lista Polet i časopisa Pitanja. U sedamdesetim godinama je redovno surađivao u magazinu Start. U osamdesetim bio samostalni umjetnik, autorski osmislio seriju animiranih filmova Mali leteći medvjedi, četiri godine bio tajnik Društva književnika Hrvatske, pokrenuo biblioteku i časopis Quorum, nakon čega je ishodom političkih previranja tri godine bio nezaposlen, a kasnije urednik u Vjesnikovoj press agenciji gdje je, između ostaloga, bio u redakciji magazina Erotika i uređivao magazin Humor erotika.

Devedesetih je ponovo uglavnom nezaposlen i objavljivao često u inozemstvu. Godine 2001.-2. za Vjesnik vodio dječji strip-zabavnik Bum!, a kasnije pisao redovne tjedne kolumne za Nedjeljnu Dalmaciju i dnevne za poslovni dnevnik EPH Dnevnik. Sada je samostalni umjetnik - književnik, te uređuje zabavnike za djecu Tomica i prijatelji, Hot Wheels i Spužva Bob Skockani. Već šest godina ispisuje blog Čovjek-vadičep sreće ženu-ribu.

Objavljeni naslovi:

"Uvod u Peru K.", priče; "Perorez", pjesme; "Slavujevac", pjesme; "Osveta", priče; Š"to mi rade & što im radim", roman; "Mali leteći medvjedi", osam slikovnica; "Riblja rrrka", slikovnica; "Sreća tužnog zmaja", slikovnica; "Rent-a-car express", roman; "Kasandrine slutnje", priče; "Stjecaj okolnosti", roman; "Društvo za bijeg u daleki svijet", roman za djecu; "Uspomene urednika erotskog magazina", priče; "Vrijeme rata i razonode", priče; "Pudli lete na jug", priče; "Najbolja ptičja kuća na svijetu", pripovijest; "Pisac prostih priča", priče; "Dum spiro spero", filmski scenarij, "Čovjek-vadičep sreće ženu-ribu" (zapisi).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.