David Bohm
O dijalogu
- Nakladnik: Jesenski i Turk
- Prijevod: Senka Galenić
- 08/2009.
- 143, meki uvez
- ISBN 9789532223248
- Cijena: 10.49 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
U ovoj knjižici nas slavni fizičar David Bohm upoznaje s jednom od svojih najpoznatijih ideja (poznatom upravo pod nazivom Bohmov dijalog) o kvaliteti komunikacije i prihvaćanju sugovornikovih stavova. Prema Bohmovu shvaćanju, dijalog je višestruki proces koji propituje mnogo više od uobičajenih predodžbi o razgovornom načinu izražavanja i o govornoj razmjeni.
Riječ je o procesu koji istražuje neobično širok raspon ljudskog iskustva: vrijednosti do kojih nam je stalo; narav i intenzitet emocija; obrasce naših misaonih procesa; Djelovanje pamćenja; primjenu naslijeđenih kulturoloških mitova i neurofiziološke ustrojstvo svakog trenutka našeg iskustva. Možda je najvažnije naglasiti da dijalog istražuje kako misao - koju Bohm smatra inherentno ograničenim medijem, a ne objektivnim prikazom stvarnosti - stvaramo i održavamo na kolektivnoj razini.
Takvo istraživanje nužno za sobom povlači i propitivanje duboko ukorijenjenih pretpostavki o kulturi, značenju i identitetu. U svom najdubljem smislu, dijalog je poziv na iskušavanje održivosti tradicionalnih definicija ljudskosti i poziv na zajedničko istraživanje izgleda za bogatiju čovječnost.
***
David Joseph Bohm (1917 - 1992) bio je jedan od najpoznatijih fizičara dvadesetog stoljeća. Do II. Svjetskog rata radio je na Sveučilištu Berkely kao jedan od suradnika Roberta Oppenheimera na projektu Manhattan, a nakon rata surađivao je s Albertom Einsteinom na Sveučilištu Princeton. Zbog makartističkih optužbi da surađuje s komunistima pedesetih godina napušta Sjedinjene Države i odlazi u Brazil na Sveučilište u Sao Paulo, potom u Izrael, u Haifa gdje upoznaje svoju suprugu Saral, a od 1961. radi kao profesor teorijske fizike na koledžu Birckbeck u Londonu.
Na području fizike najznačajniji Bohmovi doprinosi su radovi iz područja kvantne mehanike, teorije relativnosti i elektromagnetizma, međutim od šezdesetih godina nadalje njegova filozofska i teorijska stajališta postaju neodvojiv dio njegova znanstvenog rada. Poznato prijateljstvo i suradnja s Krišnamurtijem datiraju od šezdesetih godina i potrajali su sve do njegove smrti, a najbolje se odražavaju u njegovim poznatim knjigama iz osamdesetih godina "Wholeness and the Implicate Order" (1980, prevedena i na hrvatski) i "Science, Order and Creativity" (1987).
Bohm je smatrao da su nesuglasice i nerazumijevanje među pojedincima i narodima rezultat neravnoteže, fragmentacije i izolacije, a većina tih problema nastaje u mislima. Svoje ideje na tom područj izrazio je u poznatoj knjizi "Thought As a System" koja je rezultat suradnje sa stanfordskim neurofiziologom Karlom Pribramom, a jedna od njegovih najpoznatijih ideja o kvaliteti komunikacije i prihvaćanju tuđih stavova, poznata kao "Bohmov dijalog", našla je izraz u seriji eseja i predavanja okupljenih u ovoj knjižici.
Riječ je o procesu koji istražuje neobično širok raspon ljudskog iskustva: vrijednosti do kojih nam je stalo; narav i intenzitet emocija; obrasce naših misaonih procesa; Djelovanje pamćenja; primjenu naslijeđenih kulturoloških mitova i neurofiziološke ustrojstvo svakog trenutka našeg iskustva. Možda je najvažnije naglasiti da dijalog istražuje kako misao - koju Bohm smatra inherentno ograničenim medijem, a ne objektivnim prikazom stvarnosti - stvaramo i održavamo na kolektivnoj razini.
Takvo istraživanje nužno za sobom povlači i propitivanje duboko ukorijenjenih pretpostavki o kulturi, značenju i identitetu. U svom najdubljem smislu, dijalog je poziv na iskušavanje održivosti tradicionalnih definicija ljudskosti i poziv na zajedničko istraživanje izgleda za bogatiju čovječnost.
***
David Joseph Bohm (1917 - 1992) bio je jedan od najpoznatijih fizičara dvadesetog stoljeća. Do II. Svjetskog rata radio je na Sveučilištu Berkely kao jedan od suradnika Roberta Oppenheimera na projektu Manhattan, a nakon rata surađivao je s Albertom Einsteinom na Sveučilištu Princeton. Zbog makartističkih optužbi da surađuje s komunistima pedesetih godina napušta Sjedinjene Države i odlazi u Brazil na Sveučilište u Sao Paulo, potom u Izrael, u Haifa gdje upoznaje svoju suprugu Saral, a od 1961. radi kao profesor teorijske fizike na koledžu Birckbeck u Londonu.
Na području fizike najznačajniji Bohmovi doprinosi su radovi iz područja kvantne mehanike, teorije relativnosti i elektromagnetizma, međutim od šezdesetih godina nadalje njegova filozofska i teorijska stajališta postaju neodvojiv dio njegova znanstvenog rada. Poznato prijateljstvo i suradnja s Krišnamurtijem datiraju od šezdesetih godina i potrajali su sve do njegove smrti, a najbolje se odražavaju u njegovim poznatim knjigama iz osamdesetih godina "Wholeness and the Implicate Order" (1980, prevedena i na hrvatski) i "Science, Order and Creativity" (1987).
Bohm je smatrao da su nesuglasice i nerazumijevanje među pojedincima i narodima rezultat neravnoteže, fragmentacije i izolacije, a većina tih problema nastaje u mislima. Svoje ideje na tom područj izrazio je u poznatoj knjizi "Thought As a System" koja je rezultat suradnje sa stanfordskim neurofiziologom Karlom Pribramom, a jedna od njegovih najpoznatijih ideja o kvaliteti komunikacije i prihvaćanju tuđih stavova, poznata kao "Bohmov dijalog", našla je izraz u seriji eseja i predavanja okupljenih u ovoj knjižici.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
