Godina je 1970. i mladež zapadnog svijeta nalazi se na ekstatičnoj prekretnici: seksualna revolucija već je "u kući", ili barem naviruje s praga. No, kao i svako drugo oslobođenje, ni ovo ne dolazi bez muke te unutarnjih i vanjskih previranja - protagonisti se moraju suočiti s činjenicom da između njih i sadašnjosti stoji njihova vlastita povijest - trudna udovica.

Kao i u nekim prijašnjim Amisovim romanima, okvirni je pripovjedač alter ego, savjest glavnog protagonista, studenta engleske književnosti i amaterskog pjesnika Keitha Nearinga, koji s grupom pitoresknih prijatelja i znanaca provodi dugo, na više načina vruće ljeto u jednom toskanskom dvorcu. Keithov život pratimo sve do pozne dobi, ali gusta točka, vrijeme i mjesto gdje se sve preokrenulo, ostaje ta ljetna avantura, prepuštanje plimi promjene.

Duhovit i majstorski ispripovijedan, uz brdo aluzija na klasične narative, od Dekamerona i Šeherezade do Dickensa i sestara Brontë), ovaj je roman istinski spomenik jednoj generaciji i, općenito – mladosti.

Martin Amis rodio se u Oxfordu kao sin poznatog britanskog pisca Kingsleyja Amisa. Diplomirao je Engleski jezik na Sveučilištu u Oxfordu, 1971. godine, a zatim radi kao urednik u nekoliko književnih časopisa i novinama. U to vrijeme izlazi i njegov prvi roman «Rachelini papiri» («The Rachel Papers», 1973), za kojeg je 1974. dobio nagradu Somerset Maugham. Slijede romani «Mrtve bebe» («Dead Babies», 1975) i «Uspjeh» («Success», 1978) u kojima se uspostavlja kao pisac urbanih satira i odličan pripovjedač virtuoznog stila.

Najveći uspjeh postigao je romanima «Novac» («Money», 1984), «Londonska polja» («London Fields», 1989) i «Vremenska strijela» («Time's Arrow, 1991). U "Novcu" groteskno tematizira englesko i američko bogataško okružje, baveći se pitanjem identiteta, jednim od svojih središnjih motiva. Aspekt društvenog angažmana osjetno je zastupljeniji u romanima «Londonska polja», koji zajedno s «Novcem» i «Informacijom» («The Information», 1995) tvori tzv. londonsku trilogiju; potom u «Vremenskoj strijeli», intrigantnu eksperimentu naslonjenom na djelo Kurta Vonneguta, te u «Noćnom vlaku» («Night Train», 1997).

Od ostalih se djela ističu: «Einsteinova čudovišta» («Einstein's Monsters», 1987), zbirka priča; «Iskustvo» («Experience», 2000), autobiografska proza s elementima trilera; "Žuti pas" ("Yellow Dog", 2003) i zbirka priča "House of Meetings" (2006), te «Imbecilni pakao» («The Moronic Inferno», 1986), "U posjetu kod gđe Nabokov» («Visiting Mrs. Nabokov», 1993) i "Koba the Dread" (2002).

Martin Amis jedan je od najcjenjenijih suvremenih britanskih pisaca. Cijenjen od kritike kao jedan od najutjecajnijih i najinovativnijih glasova suvremene britanske proze, Amisa se često veže uz generaciju britanskih pisaca koji su se na književnoj sceni pojavili početkom osamdesetih, uključujući Salmana Rushdia, Ian McEwana i Juliana Barnesa.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.