Umjesto da traži jedinstveno rješenje ili hijerarhiju važnosti, serijal 'Dijalogom do (spo)razumijevanja - povezivanjem profesija do održivog razvoja umjetnosti riječi' se gradi kao niz perspektiva koje se međusobno ne poništavaju, nego dopunjuju. Njegova temeljna pretpostavka jest da knjižni sektor funkcionira kao mreža međusobnih ovisnosti, a ne kao piramida s jasno definiranim središtem.

U jednom trenutku postalo je jasno da u Sloveniji nedostaje pregled onoga što se na knjižnom tržištu uopće događa – koje knjige izlaze, kod kojih izdavača i kome su namijenjene. Prostor za knjigu u dnevnim i tjednim medijima postupno se smanjivao, informacije su postajale fragmentirane i nepregledne. Ideja je bila napraviti publikaciju koja će redovito i sustavno pratiti knjižnu produkciju i tu...

Stvari treba profesionalizirati. Raditi dvije-tri knjige godišnje ne znači ništa, to je čisti amaterizam, koji uglavnom nema distribuciju ni bilo kakvu prodaju. Nakladnici neka budu nakladnici, a muzeji, knjižnice i lokalne organizacije posvećene zavičajnicima neka rade svoja izdanja. Samo nacionalno relevantno i ono do čega kupac može doći treba se financirati na nacionalnoj razini.

Književnici ne odlaze 'u mirovinu' na određeni datum. Pišu dok mogu, dok imaju energije, dok imaju publiku ili potrebu stvarati. Za autore koji su čitave karijere proveli izvan stalnog radnog odnosa - što je u književnom sektoru pravilo, a ne iznimka - mirovinski staž gotovo je uvijek nedostatan, a mirovine, čak i kad ih je moguće ostvariti, toliko su niske da ne omogućuju dostojanstven život.

Obično se ne uočava da se svi autori ne nalaze u istoj poziciji, a to odražava lijenost pa i nespremnost poslodavaca i resornih struktura da pisce i prevoditelje tretiraju na najbolji mogući način, i da se trude osigurati im pravednije uvjete njihova kreativnog rada. Stoga je razlikovanje stalno zaposlenih autora, hibridnih freelancera i čistih freelancera nužno je jer svaki od ta tri položaja zahtijeva...