Razgovor • 21.05.2026.

Krešimir Partl : Kulturnom iskaznicom želimo potaknuti mlade da konzumiraju kulturu

Bili smo vrlo otvoreni i nismo ograničavali sadržaj nego smo htjeli prepustiti osamnaestogodišnjacima da sami odluče što žele gledati, čitati i koje predstave žele posjetiti. To nije potpora knjižarskom sektoru, nije potpora nakladnicima niti kino-sektoru, nego projekt čiji je cilj potaknuti mlade ljude da konzumiraju kulturu.

Razgovor • 16.03.2026.

Mladen Blažević : Stavljanje u tuđu kožu je nešto što radim svakodnevno, najčešće nesvjesno

Skoro uvijek analiziram što mi ljudi govore, pišu ili pokazuju gestama. Rijetko što uzimam zdravo za gotovo. Ne mogu si pritom pomoći. Ako se guraš u prostor među ostale pisce, a nisi u stanju razumjeti i drugu stranu i pokušati razumjeti što ju je nagnalo da nešto učini ili kaže, mislim da ti onda ni nije mjesto među piscima i pripovjedačima već prepričavačima samo da se nešto blebeće i prekine...

Razgovor • 14.03.2026.

Vlado Kreslin : Pjesma je kao kuća – treba joj točan broj cigli

Nekako sam naučio da je pjesma kao kuća. Kako bi kuća stajala, potreban je točno određen broj cigli. Ako se jedna izvuče, kuća pada. U pjesmi je isto tako samo toliko riječi potrebno da ona stoji. Ako jednu izvadiš, pjesma pada, a ne smije ni jedna biti previše. Mislim da sam pravi broj cigli pogodio u pjesmi 'Namesto koga roža cveti'. Možda postoji još koja, ali za tu sam siguran.

Razgovor • 10.03.2026.

Narine Abgaryan: Moj izbor je voljeti, pripovijedati i prenositi drugima

Ljudi vjeruju da velika knjiga može zaustaviti rat, da može objasniti ljudima što je dobro, a što loše. No to nije tako. Tijekom duge ljudske povijesti stvorena su mnoga remek-djela, ali ona nisu promijenila ljudsku prirodu. Jer ljudska se bit ne mijenja. Zato smatram da je na prvom mjestu svake umjetnosti – utjeha.

Razgovor • 07.02.2026.

Branko Čegec : Svako odustajanje od tiskanih medija bilo bi totalni poraz kulture knjige

Naravno da se projektima globalne neobrazovanosti, u kojima je površnost modus vivendi aktualnog vremena, iluzija knjige na formatu nekog mobilnog uređaja čini praktičnom, ali mi koji smo svoje živote bazirali na kulturi tiskane knjige teško možemo prihvatiti čitanje romana na ekranu, bez mirisa tiskarske boje, bez formata, dizajna, bez naslovne stranice i hrbata...

Razgovor • 19.01.2026.

Nataša Govedić : Bez slikovnice mozak svijeta bio bi u mraku

Razgovor • 29.12.2025.

Samo Rugelj : Bukla je od početka bila zamišljena kao ozbiljna ali i atraktivna revija o knjigama

Razgovor • 28.12.2025.

Marko Gregur : U nakladništvo se ne ide zbog pametnih procjena, nego zbog srca i ludila

Razgovor • 26.12.2025.

Iva Grković : Knjižnice trebaju biti jedan od institucionalnih nositelja razvoja kritičkog mišljenja

Razgovor • 24.12.2025.

Andrej Blatnik : Iluzija da će knjižno tržište sve urediti samo od sebe nije se ostvarila

Danas se svatko bori za svoje interese. To je velika promjena u odnosu na početak devedesetih, kada smo u knjižnom polju, ali i u mnogim drugim područjima, imali snažnu iluziju da će tržište sve urediti samo od sebe, da će problemi jednostavno nestati. To se nije dogodilo. Tržište je, naprotiv, postalo jedan od glavnih problema, osobito u manjim sredinama poput slovenske i hrvatske.

Razgovor • 21.12.2025.

Snježana Husić : Kome književnost i čitanje nisu najveće strasti u životu, teško da će postati dobar pisac ili dobar književni prevodilac

Razgovor • 17.12.2025.

Mario Kolar : Književna je kritika danas više prisutna nego vidljiva

U kritici treba biti i osobnog stava kritičara/kritičarke prema djelu, što kritiku također udaljava od znanosti i približava književnosti, no kritika nije ni književnost. Najbliža je možda publicistici, no nije ni to. Kritika po meni nije ni znanstveni, ni književni, ni publicistički žanr, nego nešto četvrto, što ima obilježja svega trojega.

Moderna vremena

Razgovor ×