Želimo li neki tekst zaista prevesti kako spada, moramo se o njemu detaljno informirati, uzeti u obzir i domete književne znanosti. Bojim se da to u našem prevodilaštvu nije baš uvijek slučaj. Kako su naši prijevodi dosad izgledali kao da su prepisani jedan od drugog, 'Preobražaj' se nije mogao ni tumačiti drukčije nego što smo to učili u školi, dakle, kao priča o otuđenju s teškom primjesom...

Njen esej i danas fascinira svojom literarnom ljepotom i umješnošću, briljantnošću stila, te je ponajprije literarni užitak 'per se', a tek potom i mjesto saznanja – ili dodatnih spoznaja – koje ćemo steći o djelu i životu pisca Yukija Mishime. Razlozi tome su mnogi, prije svega taj što je M. Yourcenar učenica i nasljednica škole lijepog i uzvišenog pisanja...

Jednostavnost radnje, (ne)dovršenost fabule, baš kao i njena eliptičnost, odgovaraju sintaktičkom stanju jezika u čijim zasebnim rečenicama ne manjkaju elipsa, metafora i simbolika – uz dodatak, dakako, da je (ne)prepoznavanje simbola (ili pridavanje simboličkog značenja kojoj riječi/pojmu/sintagmi), u velikoj mjeri problem čitateljskog rakursa.

Krešimir Bagić se u 'Stilistici reklame' upustio u intrigantnu stilističku avanturu – onu čija je svrha proniknuti u poetička polja reklamnih/oglašivačkih sadržaja. Rezultat je nastojanja knjiga koja upućuje na evoluciju reklame kao podjednako marketinški i stilistički mišljenog fenomena koji je u suvremeno društvo do te mjere integriran da nam se svijet bez reklama čini posve nezamislivim (i ne...

Roman 'Treća dob' jedna je vrst 'prirodne posljedice' autoričina profesionalna usmjerenja, radi se o polu dokumentarističkoj, no ipak fikcijskoj inscenaciji posljednjih mjeseci života velikog irskog pisca, koja meandrira između onoga stvarnog, činjeničnog, konkretnih dokumenata, i autorske imaginacije, uživljavanja odnosno oživljavanja svijesti vremešnog i odlazećeg starog čovjeka.