'Smatrao sam da povijesni akteri koje sam pratio zaslužuju biti 'junaci' svoje priče i svojeg doba, a ne kasnije povijesti ili života koje u svojoj mladosti možda nisu ni željeli ni priželjkivali. Ako mora postojati neka lekcija da bi priča bila vrijedna čitanja, onda neka to bude upravo ona o odbacivanju predodređenih povijesnih linearnosti, unaprijed zacrtanih teleologija i tiranije izvjesnosti.' (N. T.)

Jedan od razloga globalne popularnosti ove knjige vezan baš za vrlo precizan opis roditelja koji manipulira 'darom slobode' svog djeteta: tobože samo navija za mališanov uspjeh, pretvara se kako mu nastoji pružiti maksimum životnih mogućnosti, ali zapravo nikada ne prestaje emocionalno programirati svoje dijete, kradući mu elementarnu autonomiju.

Mlodinow se bavi obilježjima mišljenja koja u ljudi nisu nova, no uz razvoj tehnologije ih mnogi zanemaruju, a ona se ne razvijaju automatski, nego svjesno, radom na sebi, kao što on kaže, razvijanjem ”sposobnosti da se odustane od utješnih ideja i navikne se na dvosmislenosti i proturječnosti, spremnosti da se izdignemo iznad uobičajenog razmišljanja i preoblikujemo pitanja koja postavljamo, sposobnosti...

Ako čitanje ove knjige dnevničkih zapisa Virginije Woolf može nečemu poučiti, onda je to prije svega misao koju knjiga spontano nameće, a koja čitatelju sugerira kako pisac, odnosno piščevo djelo nije ovdje kako bi bilo uklopljeno – ili još gore, ukalupljeno, već je tu kako bi njegovalo (svakako, i uvećavalo), njegovu 'pomaknutu individualnost', koja, kakva god da jest, u zbilji jest jedna vrst...

Omer Rak neće nam u svojoj knjizi o poznatom arhitektu i astrologu Alojzu Vjekoslavu Bastlu (1872.-1947.) pružiti odgovor na možebitno i golicavo pitanje o vjerodostojnosti astroloških predviđanja, kao što ni nevjerne neće uvjeravati u bilo što osim što će im razložno, stilom dovoljno jednostavnim i načinom dovoljno stručnim objasniti utjecaj astrologije i okultnoga na jedno duhovno razdoblje svjetske i...