'Ovrha' se temelji na relativno jednostavnom pitanju: u kolikoj je mjeri suvremeni čovjek postao ovisan o tehnologiji i društvenim medijima te što bi se dogodilo da tehnologije nestane? Kako bi odgovorila na to pitanje, autorica u ovom romanu tu ovisnost dovodi do krajnjih konzekvencija i pokazuje njezine razmjere koristeći, recimo to tako, obrnuti postupak.

Među civilnim metama posebno su na cijeni bila djeca. Brojke su ovakve: u razdoblju između 1992. i 1996. u opkoljenom Sarajevu život je izgubilo 1601 dijete, a ukupno između 11500 i 14000 ljudi. Pritom je na grad pucalo više od 300 snajperista, na taj način je, procjenjuje se, ubijeno 225 ljudi od njih šezdesetoro djece. Koliko je zločincima bilo 'turista' i 'vikend snajperista' nije poznato.

Koliko zagledan u prošlost, toliko je Koščec zagledan i u budućnost, a taj pogled u budućnost prognostički vidi toliko crne scenarije da se ponegdje ovaj Koščecov roman žanrovski etiketira i kao distopijski. Kako god, za Koščeca je prošlost nepovratna i mrtva, zbogom Novaku, zbogom Marinkoviću, zbogom kulturi kakvu su predstavljali takvi velikani. Ali prema Koščecu, i budućnost nam je mrtva jer samo...

I doista, 'Gluha nota' ustvari i nije roman o ratu, ni na koji način ga ne romantizira, ne uzdiže ničije junaštvo, ali isto tako nije antiratni pamflet, ne prosvjeduje protiv njega i ne prokazuje njegovu besmislenost. To je roman koji govori o jalovosti umjetnosti da se suoči s ratom, da o njemu bilo što kaže, ali, paradoksalno, premda zato što je svjesna svoje nemoći, baš zato u tome uspijeva.

Roman Monike Herceg 'Ovdje počinje šuma' nastavlja istraživati zavičaj kojim se autorica bavila i prije na različite načine. Ovo je najnoviji dio proznog vala koji je svoju poetiku izgradio u sličnim tunelima bez struje – društvenim, lingvističkim ili kulturološkim. U svijetu njezinih likova nema vode ni struje, a na dnu tunela nema svjetla.