'Sveto pismo' ambiciozniji je roman od Jurakovog prvog romana 'Peleov priručnik', opsežniji, bogatiji, slojevitiji, intrigantniji. U esejističko-autofikcijskim poglavljima poznavatelji Jurakova opusa možda ne dobivaju ništa novo, međutim fikcijska poglavlja pravi su užitak za čitanje jer Jurak podrobnim minucioznim stilom gradi izuzetnu atmosferu.

Tekst je pisan u fluidnom, šeretskom prezentu. Opisi lokaliteta i situacija ležerni su, brzopotezni, kao usput zapisani, ali izrazito lirski, blago filozofični, gotovo zaumni. Jezik je famozan, gust, tekuć, topao, kako smo od Čolića navikli, treba to moći baš tako uobličiti. Neporecivo je da su kvadrati naizgled nepretencioznih opažanja produkt živog, bogme i pjesničkog uma, a to je za knjigu, za...

Árpád Kollar zna da su djeca čudni ljudi, koji razmišljaju na drukčiji način. Zato se ne libi u svoje tekstove dodati tonove i tjeskobe koje su naizgled nespojive s djecom. Zašto bi sva literatura za djeci bila vesela, lagana i smiješna? Pa i djeca imaju probleme, umora su, dosadno im je, i odavno znaju da je svijet čudno mjesto. Vjerujem da ovakve knjige pisce za djecu mogu podučiti kako bez predrasuda i...

'Nevini' se, kao i 'Nadohvat', ponajprije odlikuju autorskom hrabrošću - od izbora provokativne motivike do narativne koncepcije, a tu je i interesantan stilski sloj koji uključuje razlamanje proznih odlomaka na 'stihovan' način; postupak u nas, a i šire, rijetko prakticiran i svjedoči o tome koliko je autorici poetizacija teksta bitna, pa je ostvaruje ne samo jezikom nego i grafičkim rješenjima.

Literaturu ne smijemo opterećivati političkom korektnošću, apropos čega nisam posve siguran bi li ovakav prvijenac – da se dogodio negdje drugdje (recimo u Hrvatskoj) – imao šanse proći kao prvorazredna književna senzacija. Potomci imigranata, klinci suočeni s krahom iluzija potaknutim klasnom podjelom, teško da imaju želju (umjesto na autodestrukciju) usredotočiti se na politički korektni narativ...