Osnovni je cilj ove knjige golemo obavijesno blago što ga sadrže riječi (uključujući i proučavanje njihova podrijetla i razvoja) učiniti ne samo dostupnim, nego i zanimljivim širokomu krugu kulturnih čitatelja, udahnuti životnu uporabnost formulama etimoloških rječnika koje su nerijetko hermetične, povezujući istodobno riječi i njihov razvoj s razvojem kulture i civilizacije, s razvojem društvenih institucija, kao i s materijalnim činjenicama izvanjezičnoga svijeta o kojem jezik govori.

Za takav pothvat nije bilo dovoljno samo poznavanje leksikografije, leksikologije i etimologije kao čisto jezikoslovnih disciplina; bilo je nužno golemo autorovo enciklopedijsko znanje, a o njemu je prof. Ladan do sada već nebrojeno puta čitateljstvu pružio dokaze.

Knjiga se sastoji od trinaest središnjih razdjela u kojima je objašnjeno više od 2000 riječi i pojmova, a njenu osnovicu čine tekstovi koji su ranije djelomično objavljeni u raznim medijima i u djelu pod naslovom "Riječi". Razdjelima je dodan i zaključni tekst s razmatranjima esejističkoga karaktera u kojima se sa stanovitim filozofskim odmakom govori o svijetu na koji se odnose objašnjene riječi.

Kako bi izbjegao mehanički (a ujedno i dosadni) način izlaganja abecednim redoslijedom, autor je, prema određenim kriterijima srodnosti, riječi i pojmove razvrstao u skupine okupljene oko određenog manjeg broja "krovnih" pojmova, pa se nakon krovnog elementa, koji se tumači iscrpno, tumače u pregledu i mnogobrojni drugi elementi koji su s njim u asocijativnoj, funkcionalnoj ili značenjskoj vezi (izvedenice, sinonimi i sl.). Pojedine tako obrađene skupine, kada su osobito bogate, obrađuju se i na više desetaka stranica. Takve skupine obrađene uz pojedine "krovne" elemente zatim se, i opet na temelju značenjskih, asocijativnih i funkcionalnih srodnosti, okupljaju u opsežna poglavlja ili razdjele.

Važno je napomenuti da se knjiga prof. Ladana odlikuje i time što ne tumači samo "stare" riječi hrvatskoga jezika, tj. one koje su potvrđene već stotinama godina i kojima je jasno indoeuropsko i praslavensko, odnosno grčko-latinsko ili pak germansko, odnosno romansko podrijetlo, nego se hvata u koštac i s tumačenjem pojava i njihovih naziva koji se istom odnedavno rabe u hrvatskom (samo radi ilustracije navodimo nazive kao volan, dinamo, ventil, servomotor itd.) čije podrijetlo i razvoj značenja nisu ništa manje zanimljivi.

"Život riječi" dokaz je velikog doprinosa Tomislava Ladana hrvatskoj leksikografiji, književnosti i kulturi, djelo u kojem je autor otvorio skrovite postupke i proširio znanja o nastajanju riječi i imena u hrvatskom jeziku. Knjiga je pisana zanimljivo i nimalo suhoparno kao što su i bili medijski nastupi prof. Ladana.

***

Tomislav Ladan (Ivanjica 1932. – Zagreb 2008.) bio je enciklopedist, književnik, poliglot, prevoditelj. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Na osobni poziv Miroslava Krleže dolazi u Zagreb 1961. i zapošljava se u Leksikografskom zavodu gdje je od 1987. glavni urednik Osmojezičnoga enciklopedijskoga rječnika, a od 2001. glavni ravnatelj Zavoda.

Objavljuje kritike, eseje i prozu: od knjiga "Zoon graphicon" (1962.), roman "Bosanski grb" (1990.), "Riječi "(2000.), "Etymologicon" (2006.). Prevodi s latinskog (Augustinovo djelo O državi Božjoj i Nova sveopća filozofija), grčkog (Aristotelova djela Metafizika, Fizika, Nikomahova Etika, Politika) te djela s engleskoga, njemačkoga, švedskoga i norveškoga jezika.

Dobitnik je većeg broja nagrada, među ostalima Goranove nagrade za književnost i Nagrade hrvatskih književnih prevoditelja.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.