Agota Kristof
Velika bilježnica ; Dokaz ; Treća laž : Trilogija o blizancima
- Nakladnik: Novela media
- Prijevod: Saša Sirovec, Zlatko Wurzberg
- 11/2009.
- 475 str.,
- ISBN 9789533050249
- Cijena: 19.78 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Trilogija Agote Kristof drska je i zadivljujuća pripovijest o Clausu i Lucasu, blizancima zatočenima u vlastitoj zrcalnoj povezanosti, ali i rastrgnutima suprotnim silama povijesti i vremena. Oni postaju alegorijski prikaz razdvojene "braće" diljem Europe nakon Drugog svjetskog rata.
Postmoderna saga Agote Kristof počinje "Velikom bilježnicom" u kojoj su blizanci još uvijek djeca izgubljena u svijetu bajkovite okrutnosti, djeca koja se svim raspoloživim sredstvima bore kako bi preživjela u zemlji između Okupatora i Osloboditelja.
U "Dokazu" Lucas pokušava dokazati svoj identitet i postojanje nestaloga brata. Završni dio trilogije, "Treća laž", kompleksan je i mučan portret o uzvišenosti i izopačenosti ljudskog srca, koji se čita i kao parabola o Istočnoj i Zapadnoj Europi ispričana kroz priču o propitivanju identiteta.
Pisani ogoljenim stilom i jednostavnim rečenicama ovi nam romani pružaju čitavu paletu snažnih i nabijenih osjećaja - boli, srama, ljubavi, gađenja, nježnosti, okrutnosti, divljenja, izgubljenosti i ponosa. Čitani zasebno, posjeduju čudesnu razumljivost svijeta u kojem živimo; čitani slijedom u trilogiji, istine i laži umnažaju se u vrtoglavi koloplet sumnji u svijet u koji smo vjerovali, no i u jednom i u drugom slučaju nude jedinstvenu i nezaboravnu čitateljsku avanturu.
Trilogija Agote Kristof, jedne od najkontroverznijih i najosebujnijih autorica suvremene europske književnosti, objavljena je na hrvatskom jeziku na 20. obljetnicu pada Berlinskoga zida, tog simbola 45-godišnje podijeljenosti Europe čije su posljedice utjecale na generacije ljudi, a koje osjećamo i mi danas.
Ona svjedoči o tom vremenu - o cijeloj jednoj povijesti krvave Europe, od Drugog svjetskog rata, preko zatvaranja granica i Hladnog rata, do pada Željezne zavjese i onoga što je uslijedilo nakon toga, ali prikazujući je kroz presjek jedne intime, jedne boli i izgubljenosti čovjeka, pojedinca koji je tu povijest upio i nosio u sebi.
Na naslovnici se nalazi slika poljskog umjetnika Borisa Zaborova "Face à Face" naslikana na ostacima Berlinskoga zida, a izložena ove godine u Palais Royalu u Parizu povodom 20. obljetnice pada Zida.
***
Agota Kristof rođena je 1935. godine u Csikvándu, mađarskom gradiću pored austrijske granice. Nakon što je Sovjetska armija ugušila mađarsku antikomunističku revoluciju 1956. godine, zajedno sa svojom obitelji odlazi u Švicarsku. Njezin drugi jezik postaje francuski na kojemu i piše. Književnu karijeru započinje kao pjesnikinja i dramska spisateljica (John et Joe, Un rat qui passe).
Godine 1986. napisala je svoj prvi roman "Le grand cahier" (Velika bilježnica) koja obilježava početak zadivljujuće i neobične trilogije. Dvije godine poslije objavljuje drugi dio trilogije "La preuve" (Dokaz), a 1991. posljednji nastavak "Le troisième mensonge" (Treća laž).
"Velika bilježnica" prevedena je na više od 30 svjetskih jezika, a Agota Kristof za istu je 1987. godine dobila Europsku nagradu za književnost. Napisala je i roman "Hier", autobiografsku pripovijetku "Nepismena" te zbirku kratkih priča "C'est egal".
Dobitnica je dviju prestižnih književnih nagrada – Nagrade Gottfied Keller i Austrijske državne nagrade za europsku književnost za sveukupno stvaralaštvo.
Postmoderna saga Agote Kristof počinje "Velikom bilježnicom" u kojoj su blizanci još uvijek djeca izgubljena u svijetu bajkovite okrutnosti, djeca koja se svim raspoloživim sredstvima bore kako bi preživjela u zemlji između Okupatora i Osloboditelja.
U "Dokazu" Lucas pokušava dokazati svoj identitet i postojanje nestaloga brata. Završni dio trilogije, "Treća laž", kompleksan je i mučan portret o uzvišenosti i izopačenosti ljudskog srca, koji se čita i kao parabola o Istočnoj i Zapadnoj Europi ispričana kroz priču o propitivanju identiteta.
Pisani ogoljenim stilom i jednostavnim rečenicama ovi nam romani pružaju čitavu paletu snažnih i nabijenih osjećaja - boli, srama, ljubavi, gađenja, nježnosti, okrutnosti, divljenja, izgubljenosti i ponosa. Čitani zasebno, posjeduju čudesnu razumljivost svijeta u kojem živimo; čitani slijedom u trilogiji, istine i laži umnažaju se u vrtoglavi koloplet sumnji u svijet u koji smo vjerovali, no i u jednom i u drugom slučaju nude jedinstvenu i nezaboravnu čitateljsku avanturu.
Trilogija Agote Kristof, jedne od najkontroverznijih i najosebujnijih autorica suvremene europske književnosti, objavljena je na hrvatskom jeziku na 20. obljetnicu pada Berlinskoga zida, tog simbola 45-godišnje podijeljenosti Europe čije su posljedice utjecale na generacije ljudi, a koje osjećamo i mi danas.
Ona svjedoči o tom vremenu - o cijeloj jednoj povijesti krvave Europe, od Drugog svjetskog rata, preko zatvaranja granica i Hladnog rata, do pada Željezne zavjese i onoga što je uslijedilo nakon toga, ali prikazujući je kroz presjek jedne intime, jedne boli i izgubljenosti čovjeka, pojedinca koji je tu povijest upio i nosio u sebi.
Na naslovnici se nalazi slika poljskog umjetnika Borisa Zaborova "Face à Face" naslikana na ostacima Berlinskoga zida, a izložena ove godine u Palais Royalu u Parizu povodom 20. obljetnice pada Zida.
***
Agota Kristof rođena je 1935. godine u Csikvándu, mađarskom gradiću pored austrijske granice. Nakon što je Sovjetska armija ugušila mađarsku antikomunističku revoluciju 1956. godine, zajedno sa svojom obitelji odlazi u Švicarsku. Njezin drugi jezik postaje francuski na kojemu i piše. Književnu karijeru započinje kao pjesnikinja i dramska spisateljica (John et Joe, Un rat qui passe).
Godine 1986. napisala je svoj prvi roman "Le grand cahier" (Velika bilježnica) koja obilježava početak zadivljujuće i neobične trilogije. Dvije godine poslije objavljuje drugi dio trilogije "La preuve" (Dokaz), a 1991. posljednji nastavak "Le troisième mensonge" (Treća laž).
"Velika bilježnica" prevedena je na više od 30 svjetskih jezika, a Agota Kristof za istu je 1987. godine dobila Europsku nagradu za književnost. Napisala je i roman "Hier", autobiografsku pripovijetku "Nepismena" te zbirku kratkih priča "C'est egal".
Dobitnica je dviju prestižnih književnih nagrada – Nagrade Gottfied Keller i Austrijske državne nagrade za europsku književnost za sveukupno stvaralaštvo.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
