Nakon hvaljenih i uspješnih putopisa "Na putu svile" i "Tragovima Odiseja" (nagrada Kiklop 2012. za najbolju publicističku knjigu godine) Jasen Boko uputio se još jednom na tematsko putovanje u Aziju, u potragu za Aleksandrom Velikim, a priču donosi u knjizi "Za Aleksandrom Velikim u srce Azije".

Iako je Aleksandar na svoj pohod u osvajanje svijeta krenuo iz Pele, glavnog grada nekadašnjeg Makedonskog Kraljevsva koja se danas nalazi na sjeveru Grčke, Boko je odlučio krenuti iz Skoplja, glavnog grada Makedonije, zemlje koju Grci ne priznaju. On putuje kroz povijest i sadašnjost, promatra kako žive obični ljudi, pokušava otkriti njihov pravi mentalitet i proniknuti u nepoznate slojeve prostora koje je globalizacija učinila prividno poznatima.

Kako je globalizacija izgledala nekad i zašto bi se Aleksandra moglo definirati kao prvog svjetskog globalizatora, koliko su slične kulture Europe i Azije, kako se predrasude putovanjima ukidaju, neke su od tema u ovoj knjizi. Prolazeći kroz mjesta i prostore kojima je prije više od 2300 godina prošao taj najveći vojskovođa, autor pokušava shvatiti kakva se osoba krije iza mita, je li doista bio tašti megaloman, što ga je tjeralo da ide dalje te kakvo je sjećanje na njega u tom prostoru gdje mitovi još žive.

Boko se na svom putu kroz Grčku, Tursku, Iran, Afganistan, Uzbekistan i Egipat ponaša poput stanovnika tih zemalja: putuje lokalnim prijevozom, spava u hotelima koje stanovnici smatraju pristojnima, a Europljanima su ispod standarada prihvatljivosti, razgovara i pije čaj sa svakim tko želi komunicirati. Tako nastaju zabavne, ponekad sjetne i tužne priče, a čak i po život opasne o ljudima koji se nakon sedamdesetak godina sjećaju jezika svojih djedova, o onima koji mogu nabaviti gotovo svaku sitnicu koja vam zatreba, o onima koji žele otići iz svoje zemlje, o onima koji se hvale svojim zapadnjačkim načinom života, o onima koji bi rado zamijenili grobnicu za mercedes.

Autor će na ulici popiti čaj s prodavačima rabljenih cipela, susresti mudžahedine i doznati zašto Uzbekistanci djecu prave četvrkom. Ipak, najzabavniji su susreti u taksijima, na granicima i u veleposlanstvima. Uvjeren kako postoji svjetska zavjera protiv njega, on te susrete doživljava kao teške drame ili urnebesne komedije.

Ovaj put Boko ne putuje sam. Plavokosa i plavooka arheologinja Nikolina izazivat će veliko zanimanje stanovnika na tom putu i potaknut će ih na razgovor o slobodama, pravima, položaju i ulozi žena u muslimanskom svijetu te autoru otkriti neke prednosti putovanja u dvoje.


***


Jasen Boko, o sebi:

Raduje me činjenica da sam puno toga stigao u ovih svojih pet desetljeća. Radio sam u rudnicima zlata u Australiji i tvornici ribe na norveškom sjeveru, brao maline u Quebecu, autostopirao u Burmi i Iranu, penjao se po Himalaji, kupao u Titicaci, spuštao se niz kanjone, putovao Svilenom cestom lokalnim prijevozom, susreo se s Odisejom na Mljetu (dobro, ovo posljednje zamalo), tražio Aleksandra među talibanima u Afganistanu, penjao ekstremnim stijenama, putovao uistinu neobičnim dijelovima ovih naših pet kontinenata...

Imam ja i ozbiljni dio života. Diplomirao sam dramaturgiju i svjetsku književnost, bio samostalni umjetnik, dramaturg, urednik, novinar, ravnatelj Drame splitskoga HNK, producent... Dramski tekstovi igrani su mi u dvadesetak kazališta. Ovo je moja jedanaesta knjiga, a za sve to pisanje zaslužio sam i nešto nagrada. Predajem na Filozofskom fakultetu u Splitu, a i dalje sam unutarnji u splitskome HNK.

Po zanimanju, barem onom u duši, jednostavno sam - nomad.

Jasen Boko diplomirao je dramaturgiju i svjetsku književnost, bio je samostalni umjetnik, dramaturg, urednik, novinar, ravnatelj Drame splitskoga HNK, kazališni producent... Za svoj umjetnički rad dobio je nekoliko nagrada od kojih su najvažnije Kiklop za najbolju knjigu publicistike 2012., za knjigu „Tragovima Odiseja“, te Marin Držić 2010. godine za dramu „O kupusu i bogovima“.

Tijekom života radio je i u rudnicima zlata u Australiji, tvornici ribe na norveškom sjeveru, brao je maline u Québecu, studirao u New Yorku, penjao se po Himalaji, putovao Putem svile lokalnim prijevozom, tražio je Aleksandra među talibanima u Afganistanu, Dioklecijana u Turskoj i Che Guevaru uzduž i poprijeko Južne Amerike…

Njegovi dramski tekstovi izvedeni su u dvadesetak kazališta u četiri zemlje. O svojim je putovanjima održao stotine predavanja u zemlji i inozemstvu. 

Objavio je sljedeće knjige: "Kazališni sat i druga drama" (1995.), "Nova hrvatska drama" (Znanje, 2002.), "Tin: Trideset godina putovanja" (Vuković & Runjić, 2005.), "Peta strana svijeta" (V.B.Z., 2006.), "Zapisi iz kazališnog (su)mraka" (Književni krug Split, 2007.), "Na Putu svile: Kako nam je lagao Marko Polo" (Profil, 2009.), "Priče iz muzeja" (2010.), "Tragovima Odiseja" (Profil, 2012.), "Za Aleksandrom Velikim u srce Azije" (Profil, 2014.), "Dioklecijan" (Profil, 2016.), "Latinskom Amerikom uzvodno" (Profil, 2019.), "Život i smrt uz svetu rijeku" (Profil, 2020.). Knjige su mu prevedene su na više jezika.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.