"Tijelo bez kosti" jedinstvena je studija u domaćoj humanistici. Složeni procesi uspostave hrvatskog nacionalnog identiteta njome se zahvaćaju u samim izvorištima. Slijedeći brojne analize najutjecajnijih teoretičara nacije – E. Gellnera, B. Andersona, E. J. Hobsbawma, A. D. Smitha, H. K. Bhabhe, P. Chatterjee, E. Balibara i drugih – autorica rastvara mehanizme i strategije kojima su istaknuti prvaci Hrvatskoga narodnog preporoda zamislili i proizveli platformu za djelotvorno oblikovanje hrvatske nacionalne ideje.

Književnim, programatskim, publicističkim, jezikoslovnim, pseudoteorijskim i drugim tipovima tekstova, preporoditelji su doslovno stavili u pogon zamašnjak nacionalne identifikacije. Odjednom je diskontinuitet etnološke prošlosti preveden u povijesni kontinuitet nacije, nedohvatljiva punina etnotradicije u neupitno nacionalno ishodište, jezična raznorodnost u potvrdu identitetske homogenosti, a kulturna diferencijacija u snažnu legitimaciju nacionalne autentičnosti.

U tom smislu knjiga pokazuje kako su preporodna književnost i kultura na paradoksalan način izmislile i uspostavile hrvatski narod istodobno ga prikazujući kao već postojeći, samorazumljiv i nepromijenjen entitet. Tako se raznorodnim reprezentacijskim postupcima i uime cijele zamišljene zajednice, zametnuta kao tijelo bez kosti, u procijepu žuđene historijske autohtonosti i nepremostivih zjevova narativizirane prošlosti, ozbiljuje hrvatska nacija.

Ivana Žužul diplomirala je studij kroatistike 1996. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu završila poslijediplomski studij kroatistike i magistrirala 2002. s temom Ježićeva i Frangešova povijest hrvatske književnosti u obzoru novog historizma, a doktorirala 2007. obranivši rad pod naslovom "Uloga tekstova Hrvatskoga narodnog preporoda u tvorbi nacionalnog identiteta". Bila je zaposlena u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje (1998-2008) i na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (2008-2011).

Od 2011. zaposlena je kao docentica na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, gdje je trenutno pročelnica. Na istom sveučilištu bila je voditeljicom internog znanstveno-istraživačkog projekta Nacija i književnost, a trenutno je voditeljica smjera Kultura, umjetnost i književnost u europskom kontekstu na poslijediplomskom interdisciplinarnom sveučilišnom studiju Kulturologija.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.