Na obroncima Bijelih Karpata divlje šume i osamljena, od svega udaljena sela već stoljećima čuvaju tajnu. Govori se da u njima žive žene koje su uspjele sačuvati drevna znanja što smo ih mi ostali zaboravili te da ih prenose s koljena na koljeno, usprkos režimima i vojskama, mržnji i strahu, povijesti. Zovu ih boginjama jer poznaju način da se obrate Bogu i zamole ga za pomoć. Priča se da mogu vidjeti budućnost. Zašto onda nisu uspjele vidjeti svoju?

Dora Idesová posljednja je od boginja sa Žítkove. Znanstvenica je i budućnost ne želi čitati iz kapi voska kako to čini njezina tetka Surmena. Ali sve se mijenja kad u arhivima tajne službe komunističkoga režima pročita prošlost: sve ono što je smatrala nesrećom koja je nju i njezina brata smjestila u sirotište, a tetku  u umobolnicu – bilo je dio pomno osmišljena i nemilosrdno provedena plana.

U uzbudljivom romanu nove zvijezde češke književnosti Kateřine Tučkove pred Dorinim će se očima odmotati nezamislivo klupko, a ona će biti primorana prihvatiti nit koja je – do u dubine vremena – povezuje sa sudbinama drugih žena iz njezine obitelji, s boginjama...

"Boginje sa Žítkove" djelo je koje ne prestaje iznenađivati. U njemu su sadašnjost i prošlost povezane tkanjem trilera, a sudbina karpatskih boginja može se čitati kao pripovijest o drevnom fenomenu koji se opire razumu, ali i kao priča o ne manje čudesnoj ljudskoj potrebi da takve fenomene stvara.

Iz strane kritike:

Govori se da su na granici Moravske i Slovačke, u Bijelim Karpatima, sve do pedesetih godina 20. stoljeća živjele žene s natprirodnim moćima. Kateřina Tučková pripovijeda priču o jednoj od njih. Boginje sa Žítkove roman je u kojem se majstorski isprepleću činjenice i fikcija, a čitatelj je svakom sljedećom stranicom sve više uvučen u tajnu o kojoj se pripovijeda. — Deutschlandradio Kultur 

Knjiga posvećena velikim ženskim temama – vjeri u sile prirode, u iscjeliteljsku moć nade – ali jednako tako knjiga o osamljenosti i očaju, okrutnosti i osvetoljubivosti. — Kultura21.cz
 
U Boginjama sa Žítkove možemo naći sve ono što treba sadržavati dobar popkulturni roman: zavjeru, osvetu, ljubavnu priču, izdaju te egzotične boje davnih vremena. No ova knjiga nudi i nešto više: iznenađujuće tužno i oporo, djelo Kateřine Tučkove pripovijeda o traumama totalitarizama i o tome kako je sadašnjost progutala tradiciju ne stigavši od nje ništa preuzeti. — WPROST

Kateřina Tučková rođena je 1980. u Brnu, gdje je završila studij češkog jezika i književnosti te povijesti umjetnosti. Godine 2014. doktorirala je povijest umjetnosti na Karlovu sveučilištu u Pragu. Pozornost publike i kritike privlači romanom "Progonstvo Gerte Schnirch" (2009.), koji je bio nominiran za nagradu Jiříja Ortena i nagradu Josefa Škvoreckog, a osvojio je nagradu publike Magnesia Litera za 2010. godinu. Prema knjizi inspiriranoj progonom Nijemaca iz Čehoslovačke neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata napravljena je i uspješna kazališna predstava. Češkom poviješću nadahnut je i roman "Boginje sa Žítkove" (2012.), najprodavanija knjiga u Češkoj 2012. godine, kojom je Kateřina Tučková osvojila nagrade Magnesia Litera, nagradu Josefa Škvoreckog i nagradu čitatelja Češka knjiga. Ova uspješnica prevedena je na ukrajinski, poljski, makedonski, rumunjski, njemački i druge jezike te se prema njoj snima film.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.